„Lolita”, „Životinjska farma”, „Harry Potter”… Ovo su poznati romani koji su jedva našli izdavača

Književna je produkcija svake godine velika, svi se upoznajemo s domaćim i stranim novitetima te se zaljubljujemo u neke od njih. Ipak, brojni su romani koji su izdržali test vremena i koji se čitaju i obožavaju već generacijama. Vjerujemo da svatko od vas mnoge ima i na svojim listama pročitanih knjiga. Međutim, zanimljivo je da su neki od danas planetarno popularnih romana jako teško nalazili izdavače. Donosimo priče o nekoliko njih.

Nastavi čitati “„Lolita”, „Životinjska farma”, „Harry Potter”… Ovo su poznati romani koji su jedva našli izdavača”

Ante Zlatko Stolica, „Blizina svega“: Od promatranja slučajnih prolaznika i zadiranja u vlastitu intimu do spoznaje o otuđenosti

Ante Zlatko Stolica | Blizina svega | Fraktura | 2019.

Netom prije početka pandemije koja nas je sve fizički udaljila i opomenula da materijalno i nije najvažnije te da bez svega možemo ako moramo, mladi profesor književnosti Ante Zlatko Stolica objavio je zbirku kratkih proznih fragmenata Blizina svega u kojoj je opisao i ljude, i stvari, i situacije, a čiji je naslov potaknut zapravo jednim oglasom za iznajmljivanje stana.

Nastavi čitati “Ante Zlatko Stolica, „Blizina svega“: Od promatranja slučajnih prolaznika i zadiranja u vlastitu intimu do spoznaje o otuđenosti”

Elena Ferrante, George Orwell, Zagorka… Tko i što stoji iza poznatih pseudonima?

Premda bi mnogi od nas pomislili kako je piscima i spisateljicama glavna preokupacija smišljanje imena za junake svojih djela, neki su više pažnje posvetili skrivanju vlastita identiteta iza pseudonima. Povijest je puna takvih primjera, a posebno je zanimljivo da za pseudonimom posežu već etablirani pisci, koji su neka djela potpisali imenom i prezimenom.

Nastavi čitati “Elena Ferrante, George Orwell, Zagorka… Tko i što stoji iza poznatih pseudonima?”

Sličnosti „Harryja Pottera” i „Gospodara prstenova”: Što je Rowling preuzela od Tolkiena?

Premda nam se čini da se uvijek postavlja pitanje je li bolji Gospodar prstenova ili Harry Potter, velik je broj i nas koji volimo oba serijala (i koji tu ljubav temeljimo na više puta pročitanim knjigama). Činjenica jest da su i Tolkien i Rowling stvorili impozantne fantastične svjetove u koje je lako uživjeti se i koji nas mnogočemu uče – ljubavi, odanosti, hrabrosti, važnosti prijateljstva… Vjerojatno se mnogi od nas uvijek iznova čude genijalnosti ovih dvaju umova koji su uspjeli učiniti da u vrlo složenoj i opsežnoj radnji svaka sitnica na kraju sjedne na svoje mjesto, no premda obožavamo način na koji nas Rowling vodi do konačne borbe i razrješenja priče, moramo priznati da je Tolkien stvorio svijet koji nadrasta čarobnjački.

Nastavi čitati “Sličnosti „Harryja Pottera” i „Gospodara prstenova”: Što je Rowling preuzela od Tolkiena?”

Pavao Pavličić, „Lađa od vode“: Zbirka na koju autor nije stavio točku i koja je iznjedrila mnoga djela

Pavao Pavličić | Lađa od vode | Umjetnička organizacija Lađa od vode | 2020.

Prije gotovo 50 godina i nešto više od 100 djela, točnije 1972. godine, svoju prvu zbirku priča izdao je Pavao Pavličić, tada asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pavličić je, kako navodi u predgovoru ponovljenom izdanju iz kolovoza 2020., želio pisati originalno, drugačije od ostalih, pa je stoga odlučio pisati fantastiku. Ispostavilo se kasnije da je na istu ideju došlo nekoliko danas velikih imena, pa su nastali hrvatski borgesovci, a uvodna je Pavličićeva priča u Lađi od vode proglašena manifestom fantastičara.

Nastavi čitati “Pavao Pavličić, „Lađa od vode“: Zbirka na koju autor nije stavio točku i koja je iznjedrila mnoga djela”

„Dok god ima mraka, ima i svanuća”: Ovo su najljepši stihovi i citati Ive Andrića

Dana 9. listopada 1892. godine rođen je, ili barem tako vjerujemo, Ivo Andrić. Idućih 80-ak godina živio je burnim životom o kojemu su, s jedne strane, svi sve znali, a koji je, s druge strane, zauvijek ostao obavijen velom tajni. Nobelovac, diplomat, političar, a nadasve veliki umjetnik čije će riječi živjeti vječno – sve je to bio Andrić, čovjek o čijem se životu toliko nagađa da čak ni u njegovo pravo ime nismo sigurni. Iako mu je život bio obilježen bolešću, diplomatskim misijama, političkim progonima, tamnovanjima i samo jednom ljubavlju, sve to nije uspjelo potisnuti slavu njegova književnoga imena koja je već godinama nepromjenjiva, čvrsta i veličanstvena kao na Drini ćuprija.

Nastavi čitati “„Dok god ima mraka, ima i svanuća”: Ovo su najljepši stihovi i citati Ive Andrića”

„Svaki list postaje cvijet“: Ovo su najljepši stihovi o jeseni

Svako godišnje doba ima svoje čari: dok je jednima predivno proljeće sa svojim šarenilom i bojama, drugi (među kojima smo i mi) obožavaju plavetnilo i bebrižnost ljeta, a treći jedva čekaju zamotati se u dekicu uz topli napitak dok vani lagano sipi jesenska kiša. Sigurne smo da postoje i oni koji uživaju u snježno-zimskim radostima. Ipak, svim je godišnjim dobima zajedničko to što su ih mnogi književnici opjevali svojim stihovima, a u nastavku izdvajamo one najljepše o jeseni.

Nastavi čitati “„Svaki list postaje cvijet“: Ovo su najljepši stihovi o jeseni”

Gaj Tomaš: „Jezik ne pripada samo piscima, prevoditeljima, profesorima, nego svima jer bez njega ne opstajemo“

Kad smo prije nekoliko mjeseci čule za ideju o prvom hrvatskom jezičnom podcastu, oduševile smo se. Kad ju je mladi profesor engleskog i njemačkog jezika Gaj Tomaš realizirao, moramo priznati da je oduševljenje bilo još i veće. Kako je Gaj rekao, cilj mu je popularizirati jezik i sve načine na koje se on koristi, a čini nam se da je 49 epizoda i 24 zanimljiva gosta kasnije u tome i uspio. S Gajem smo razgovarale povodom 50. epizode podcasta o gostima, svemu što je naučio, pripremi za podcast i svemu onome o čemu jezičari vole čavrljati.

Nastavi čitati “Gaj Tomaš: „Jezik ne pripada samo piscima, prevoditeljima, profesorima, nego svima jer bez njega ne opstajemo“”

Monika Herceg: „Poezija je itekako živa kao potpuno beskorisna u ovom kapitalističkom vremenu i to je njena najveća vrijednost“

Ako posljednjih godina ne živite negdje daleko od civilizacije, ime Monika Herceg sigurno vam je poznato. Ova je mlada fizičarka već nekoliko godina, otkad je objavila svoj prvijenac, zbirku Početne koordinate, jedna od značajnijih protagonistica hrvatske poetske scene. Nakon Početnih koordinata, za koje je osvojila brojne nagrade, Monika je objavila i zbirku Lovostaj., također nagrađivanu, a pjesme su joj prevedene na desetak jezika.

U lipnju ove godine objavljena je Monikina treća zbirka, Vrijeme prije jezika, a tim smo povodom s njom razgovarale o svemu prije jezika i onome što tek slijedi.

Nastavi čitati “Monika Herceg: „Poezija je itekako živa kao potpuno beskorisna u ovom kapitalističkom vremenu i to je njena najveća vrijednost“”