„Lolita”, „Životinjska farma”, „Harry Potter”… Ovo su poznati romani koji su jedva našli izdavača

Književna je produkcija svake godine velika, svi se upoznajemo s domaćim i stranim novitetima te se zaljubljujemo u neke od njih. Ipak, brojni su romani koji su izdržali test vremena i koji se čitaju i obožavaju već generacijama. Vjerujemo da svatko od vas mnoge ima i na svojim listama pročitanih knjiga. Međutim, zanimljivo je da su neki od danas planetarno popularnih romana jako teško nalazili izdavače. Donosimo priče o nekoliko njih.

Budući da je serijal o Harryju Potteru toliko popularan, vjerojatno je do vas došla priča o dvanaest puta odbijenom Kamenu mudraca. Na kraju je izdavačka kuća Bloomsbury pristala objaviti ga, i to, navodno, samo na nagovor urednikove osmogodišnje kćeri te pod uvjetom da se potpiše pseudonimom. Kad se uzme u obzir ne samo uspjeh serijala već i manija koju je to pokrenulo, čini nam se da je nepotrebno naglašavati koliko je to dobar potez bio.


Kviz o Harry Potter serijalu koji će rasturiti samo pravi znalci


Fitzgeraldov Veliki Gatsby također je, iako je danas voljen – ili je barem film voljen – bio odbijen, a opaska jednog od izdavača glasila je da bi roman bio zaista pristojan da nema lika Gatsbyja. Nabokov se također imao oko čega živcirati jer je i Lolita primljena na nož. Tako mu je jedan od izdavača u pismu napisao da bi ju trebalo zakopati pod kamen na tisuću godina jer je roman previše mučan.

Orwellova Životinjska farma danas je izuzetno popularna i citirana, a iako je izvorno kritika staljinističkog sustava, mnogi i neke današnje uspoređuju s onim opisanim u njoj. Urednik izdavačke kuće Faber&Faber, koji je slučajno bio T. S. Eliot, 1944. godine odbio je izdavanje knjige smatrajući da nije pametno kritizirati politiku na taj način, dok su drugi smatrali da priča o životinjama nikoga u SAD-u neće zanimati.

Izreka kaže da je Bog Ircima, kako bi ih spriječio da zavladaju svijetom, dao viski. Međutim, to ih nije spriječilo da potpuno preuzmu svijet književnosti. Pjesniku Yeatsu i dramatičaru Beckettu u najutjecajnijem književnom trolistu 20. stoljeća tako se pridružio i prozaik James Joyce. Iako je najpoznatiji po Uliksu, vrlo je poznato i njegovo prvo djelo – zbirka priča Dublinci. Manje je poznato da je čak osam godina tražio izdavača te da je zbirka odbijena 22 puta. Svjetlo dana ugledalo je 1250 primjeraka, a u prvih godinu dana prodano je 376 primjeraka, od čega Joyceu 120.

Osim romana koji su nailazili na odbijenice izdavača, mnogo je i onih koji nisu nailazili na odobravanje čitatelja, a danas su izuzetno voljeni. Ističu se lektirni naslov Gospođa Bovary, Moby Dick, Gulliverova putovanja, pa čak i Gospodar prstenova. Na nož je dočekan i roman Ponos i predrasude, a Jane Austen nije baš bila voljena u svoje vrijeme. Mark Twain otišao je među kritičarima najdalje izjavivši: Jane Austen? Ma, ići ću toliko daleko da ću reći da je svaka knjižnica koja nema knjigu Jane Austen dobra knjižnica, makar ne sadržavala nijednu drugu knjigu.


Sličnosti „Harryja Pottera” i „Gospodara prstenova”: Što je Rowling preuzela od Tolkiena?


Unatoč svim nedaćama koje su snašle ove autore, jako smo sretni što su im djela na kraju ugledala svjetlo dana. Ujedno ovo može biti i dodatna motivacija svima koji trenutno pišu i pitaju se jesu li im djela dovoljno dobra, čak i ako vas odbiju, možda jednog dana završite u nekom od sličnih tekstova.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s