Usporedba pravopisa: Rastavljanje riječi na kraju retka

22 ožujka, 202222 ožujka, 2022 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Šesta je tema rastavljanje riječi na slogove na kraju retka.

Nastavi čitati →

22. 2. 2022. – palindrom koji to zapravo nije

22 veljače, 202222 veljače, 2022 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Na društvenim mrežama od jučer, otkad su korisnici shvatili da u današnjem datumu postoji nešto zanimljivo, vlada uzbuđenje zbog posebnog redoslijeda brojki. Čak su današnji datum nazvali twosday, a ističu da je posebnost i što pada upravo na drugi dan u tjednu.

Nastavi čitati →

Usporedba pravopisa: Znak za postotak (%)

6 veljače, 20229 veljače, 2022 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Nastavi čitati →

Zaigrajte Riječek, hrvatsku verziju igrice koja je opčinila svijet

20 siječnja, 202226 siječnja, 2022 ~ knjizevnekriticarije ~ 1 komentar

Kada je Josh Wardle, softverski inženjer, dizajnirao igricu Wordle za sebe i svoju partnericu, nije vjerojatno mogao ni zamisliti koliko će biti popularna diljem svijeta. Nastala je prošle godine, do sredine siječnja ove godine igrala su je dva milijuna ljudi, a društvene mreže preplavili su raznobojni kvadratići. Sad je osmišljena i hrvatska verzija.

Nastavi čitati →

O kajgani svetoga Petra, pijanstvu i šarenim vratima

16 siječnja, 202216 siječnja, 2022 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Ako ste ih upotrebljavali kada im niste znali značenje, sada će vam biti još draži.

Prošloga smo tjedna na Kritičarijama objavile članak o neobičnim izrazima, a rasprava se potom razvila i na društvenim mrežama. Pisali ste nam o mnogim izrazima koji vam nikako nemaju smisla, no svejedno ih često izgovaramo – a ja sam odlučila posegnuti za znanjima s predavanja dijalektologije. Džoker zovi bila mi je moja baka Anica (uskoro 87). Pa, krenimo.

Nastavi čitati →

Nekim ljudima ovi izrazi u hrvatskom jeziku nemaju smisla, što vi kažete?

3 siječnja, 20224 siječnja, 2022 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Često se koristimo izrazima o kojima ne razmišljamo, no kada bismo počeli, možda bi nam se učinilo da nemaju smisla. Nedavno je to osvijestio jedan korisnik Reddita pa je upitao ljude koje izraze koriste svakodnevno, a smatraju da su besmisleni. Odgovori su jako zanimljivi.

Nastavi čitati →

Usporedba pravopisa: Zarez uz odnosnu riječ (korelativ)

26 srpnja, 202116 veljače, 2023 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Četvrta je tema pisanje zareza uz odnosnu riječ (korelativ).

Nastavi čitati →

Usporedba pravopisa: Zarez uz glagolski pridjev i glagolski prilog u službi predikata

5 svibnja, 20215 svibnja, 2021 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Treća je tema pisanje zareza uz glagolski prilog ili pridjev.

Nastavi čitati →

Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga

23 ožujka, 202123 ožujka, 2021 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

U ljudskoj su evoluciji čitanje i pisanje relativno nove funkcije na koje se i ljudski mozak, kada su se pojavile, morao prilagoditi. Poglavito se to odnosi na dijelove mozga koji kontroliraju vizualni sustav jer su se morali povezati sa sustavom za kontrolu jezika i govora. Dugo su znanstvenici i istraživači vjerovali da se ovaj proces događa u kori velikog mozga, odnosno u njegovu vanjskom dijelu, no kasnija su otkrića pokazala da čitanje aktivira puno dublje strukture mozga, piše Mentalfloss.

Nastavi čitati →

Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta

15 ožujka, 2021 ~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Druga je tema pisanje zareza pri navođenju nadnevka i mjesta.

Nastavi čitati →