Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Šesta je tema rastavljanje riječi na slogove na kraju retka.
Osnovna pravila
Pri rastavljanju riječi na kraju retka na slogove treba se voditi općenitim pravilima:
- jednosložne se riječi ne rastavljaju
- dvoslovi dž, lj i nj ne rastavljaju se
- pri rastavljanju višesložnih riječi nije pravilno rastavljati riječi tako da s jedne strane ostane jedno slovo koje ne čini slog ili slog sa suglasničkim skupom kojim u hrvatskome jeziku ne može početi riječ: i-spit, št-etočina, pora-st, inde-ks
- pri rastavljanju riječi treba poštovati tvorbene granice, pa nije pravilno rastavljati: izvanj-ezični, naju-porniji, natk-riven, ge-ografija, a pravilno je: izvan-jezični, naj-uporniji, nat-kriven, geo-grafija
- odraz jata ije nikad se ne rastavlja: cvi-jet, ri-ječ, isci-jediti, snj-egović.
Razlike između pravopisa
| Institutov pravopis | Matičin pravopis | |
| strana imena | treba izbjegavati rastavljanje stranih riječi i imena | strana se imena načelno rastavljaju prema izgovoru (slogovima) (Back-ham, Bor-deaux) |
| riječi koje sadrže spojnicu | ako se riječi koje se pišu sa spojnicom ipak prenose u sljedeći redak, spojnica se zapisuje i na početku novoga retka: hrvatsko- -engleski rječnik | ako se složenice i sveze riječi kojih su dijelovi povezani spojnicom rastavljaju na mjestu spojnice, spojnica se piše i na kraju prvoga dijela riječi (obično je kraća) i na početku drugoga (kao znak slaganja): slatko- –kiseli umak |
Pravila zapisana samo u Matičinu pravopisu
Ovoj problematici, kao i mnogima drugima, pravopisci Matičina pravopisa pristupili su detaljnije pa u tom pravopisu nailazimo na još neka pravila kojih u Institutovu pravopisu nema:
- pri rastavljaju sveza riječi povezanih crtom crtica se (kao znak rastavljanja) ne piše, a crta se (kao znak slaganja) piše priljubljena uz riječ na kraju gornjega retka:
trajekt Prizna–
Žigljen - pri rastavljaju riječi ili izraza između kojih je kosa crta crtica se (kao znak rastavljanja) ne piše, a kosa se crta piše priljubljena uz riječ ili jedinicu na kraju gornjega retka:
školska godina 2019/
2020. - brojčane izraze poput datuma, mnogoznamenkastih brojeva, matematičkih izraza načelno je bolje ne rastavljati, no ako je nužno, preporučuje se:
- prenošenje dijela izraza u sljedeći redak bez crtice kao znaka rastavljanja
18. XII.
1972. - u mnogoznamenkastih brojeva prenošenje u sljedeći redak nizova od triju znamenaka
18 769
042 (ovome se može doskočiti tako da umjesto bjeline pišete točku, u tom će se slučaju cijeli broj prebaciti u sljedeći redak) - prenošenje u sljedeći redak onoga dijela izraz koji se nalazi s desne strane pravopisnoga ili računskoga znaka
435 x (28 –
4) = 40 440/
- prenošenje dijela izraza u sljedeći redak bez crtice kao znaka rastavljanja
Izvori:
Badurina, L.; Marković, I.; Mićanović, K.: Hrvatski pravopis. Matica hrvatska. Zagreb: 2008.
Jozić, Ž. et. al.: Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb: 2013.
Sličan sadržaj:
Usporedba pravopisa: Zarez uz odnosnu riječ (korelativ)
Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta
Književne kritičarije 