O kajgani svetoga Petra, pijanstvu i šarenim vratima

Ako ste ih upotrebljavali kada im niste znali značenje, sada će vam biti još draži.

Prošloga smo tjedna na Kritičarijama objavile članak o neobičnim izrazima, a rasprava se potom razvila i na društvenim mrežama. Pisali ste nam o mnogim izrazima koji vam nikako nemaju smisla, no svejedno ih često izgovaramo – a ja sam odlučila posegnuti za znanjima s predavanja dijalektologije. Džoker zovi bila mi je moja baka Anica (uskoro 87). Pa, krenimo.

Nastavi čitati “O kajgani svetoga Petra, pijanstvu i šarenim vratima”

Nekim ljudima ovi izrazi u hrvatskom jeziku nemaju smisla, što vi kažete?

Često se koristimo izrazima o kojima ne razmišljamo, no kada bismo počeli, možda bi nam se učinilo da nemaju smisla. Nedavno je to osvijestio jedan korisnik Reddita pa je upitao ljude koje izraze koriste svakodnevno, a smatraju da su besmisleni. Odgovori su jako zanimljivi.

Nastavi čitati “Nekim ljudima ovi izrazi u hrvatskom jeziku nemaju smisla, što vi kažete?”

Usporedba pravopisa: Zarez uz odnosnu riječ (korelativ)

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Četvrta je tema pisanje zareza uz odnosnu riječ (korelativ).

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez uz odnosnu riječ (korelativ)”

Usporedba pravopisa: Zarez uz glagolski pridjev i glagolski prilog u službi predikata

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Treća je tema pisanje zareza uz glagolski prilog ili pridjev.

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez uz glagolski pridjev i glagolski prilog u službi predikata”

Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga

U ljudskoj su evoluciji čitanje i pisanje relativno nove funkcije na koje se i ljudski mozak, kada su se pojavile, morao prilagoditi. Poglavito se to odnosi na dijelove mozga koji kontroliraju vizualni sustav jer su se morali povezati sa sustavom za kontrolu jezika i govora. Dugo su znanstvenici i istraživači vjerovali da se ovaj proces događa u kori velikog mozga, odnosno u njegovu vanjskom dijelu, no kasnija su otkrića pokazala da čitanje aktivira puno dublje strukture mozga, piše Mentalfloss.

Nastavi čitati “Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga”

Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Druga je tema pisanje zareza pri navođenju nadnevka i mjesta.

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta”

Usporedba pravopisa: Sve što trebate znati o kraticama

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Prva su tema kratice.

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Sve što trebate znati o kraticama”

Jezikom koji nema padeže koristi se oko 750 tisuća ljudi u EU-u. Upoznajte se s (hrvatskim) znakovnim jezikom

Kad govorimo o kulturnim manjinama, često zaboravljamo na gluhoslijepe, nagluhe i gluhe osobe, čije je zajedničko obilježje komuniciranje hrvatskim znakovnim jezikom. Premda je nekad zabranjivan, danas znakovni jezik uživa status posebnog punovrijednog jezika koji mu je u Republici Hrvatskoj priznat tek 10. srpnja 2015. godine. Budući da se danas obilježava Međunarodni dan materinskog jezika, odlučile smo vas pobliže upoznati i s jezikom koji je dijelu hrvatskih građana materinski.

Nastavi čitati “Jezikom koji nema padeže koristi se oko 750 tisuća ljudi u EU-u. Upoznajte se s (hrvatskim) znakovnim jezikom”

Tko još treba lektora: Savjeti za pomoć pri pisanju

Tekstovi koje pišemo najčešće su namijenjeni čitanju – nije važno radi li se o poruci na nekoj od društvenih mreža, seminaru, službenom dopisu ili bilo kakvoj drugoj vrsti teksta. Kada pišemo znajući da će netko čitati, u nama se stvara nervoza jer uvijek svojim pisanjem želimo ostaviti dojam. U takvim situacijama do izražaja dolaze naše sposobnosti izražavanja te poznavanje pravopisa, gramatike… Nastavi čitati “Tko još treba lektora: Savjeti za pomoć pri pisanju”