Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Druga je tema pisanje zareza pri navođenju nadnevka i mjesta.
Mnogi od nas hvataju se za glavu kad se treba prisjetiti pravila o pisanju zareza jer ih je jako puno i jer se ni pravopisci ne slažu uvijek pri njihovu definiranju. Ipak, kad se radi o pisanju zareza pri navođenju nadnevka i mjesta, većina nas je učila pravilo po kojemu bi zarez trebalo pisati kad se datum nalazi iza oznake mjesta u nominativu, dok bi ga trebalo izostaviti kad se radi o oznaci mjesta u prijedložnom izrazu. Tako u pravopisu IHJJ-a stoji:
Zarez se piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u nominativu: Zagreb, 15. travnja 2013.
Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izrazu: U Zadru 15. travnja 2013.; Na Visu 20. kolovoza 1810.
No autori pravopisa Matice hrvatske ne bi se složili:
Zarezom se ne odvajaju raznovrsni podaci u slijedu – nadnevak (datum) iza imena mjesta: Rijeka, 13. rujna 2004.; U Rijeci, 13. rujna 2004.
Premda su se neki kolege bunili zbog zareza kad su dobili diplomu u ruke, ako konzultiramo pravopis Matice hrvatske, onaj tko je diplomu ispisivao ni u čemu nije pogriješio.
Izvori:
Badurina, L.; Marković, I.; Mićanović, K.: Hrvatski pravopis. Matica hrvatska. Zagreb: 2008.
Jozić, Ž. et. al.: Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb: 2013.
Sličan sadržaj:
Književne kritičarije 