Svaki jezik ima posebnosti kojima se njegovi korisnici ponose, no zbog nekih bi vas domaćih riječi stranci mogli gledati u čudu. Na hrvatskom se odjeljku Reddita povela rasprava upravo o tim posebnostima, odnosno jednu je korisnicu zanimalo za koje riječi Hrvati smatraju da su neprevodive na strane jezike. Odgovori su jako zanimljivi.
Nastavi čitati “Hrvati tvrde da su ove hrvatske riječi neprevodive”
Prije nekoliko mjeseci, početkom ljeta prošle godine, čitale smo knjigu Nevidljivi život Addie LaRue V. E. Schwab koja nas je oduševila, i to ne samo zanimljivom radnjom nego i prekrasnim poetičnim stilom. Budući da se radi o prijevodu, odmah smo dio zasluga za to pripisale i prevoditeljici, a na tom mjestu u impresumu stajalo je ime Jelena Pataki. U međuvremenu smo se susrele s još ponekim od više od 50 naslova koje je prevela pa smo odlučile i porazgovarati s ovom svestranom djevojkom, koja je, uz to što prevodi, asistentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na kojem ujedno i pohađa poslijediplomski studij, te kreatorica bloga Svjetovi od slova.
Nastavi čitati “Jelena Pataki: „Nikada se ne bih odrekla prevođenja u korist bilo kojeg drugog knjiškog procesa””
Cvjetnicom smo ušli u Veliki tjedan koji je obilježen brojnim nazivima vezanima uz najveći kršćanski blagdan. Kako bismo vam olakšale snalaženje među svima njima, zavirile smo u pravopis i pronašle pravila o pisanju svih blagdanskih naziva koji se vežu uz ovaj dio godine.
Nastavi čitati “Uskrs u pravopisu: Evo kako se pravilno pišu nazivi vezani uz ovaj blagdan”
Prvi put Hogwarts smo ugledali ploveći skupa s Harryjem jezerom pred dvorcem i jedva smo dočekali vratiti se u njega. Taj se povratak napokon i dogodio, četiri godine nakon drugog dijela Čudesnih zvijeri izašao je i treći, najavljivan kao dosad najzanimljiviji, no očaranost je, nažalost, izostala.
Ako niste pogledali film i želite ga pogledati, možda je bolje da se ovom osvrtu vratite nakon toga jer slijede spoileri.
Nastavi čitati “„Dumbledoreove tajne”: Magija se vratila u kina, no nismo očarani”
Nekoliko zatvorenih i zapečaćenih kovčega, četrdesetak kutija i vreća te tisuće stihova čija nas snaga istodobno zapanjuje i posramljuje svjedoče o životu i djelu najveće hrvatske pjesnikinje. Sirena koja je pri bijegu od oporosti i grubosti stvarnosti ponirala u svijet riječi u svojim nam je stihovima ostavila svjedočanstvo o snazi bezuvjetne ljubavi, neprekidnoj boli i oprostu kao temelju života. Da je živa, Vesna Parun danas bi proslavila 100. rođendan. Da je živa, ona koju za života nisu dovoljno voljeli i isticali i danas bi ga proslavila sama – svoja i nepokolebljiva, kršeći konvencije i bogateći književnost ljubavlju.
Nastavi čitati “Stota obljetnica rođenja pjesnikinje čije su nevine ruke nepokolebljivo stvarale ljepotu”Za mene postoji u životu samo ekstaza. Ne razlikujem ima li u toj ekstazi neke moralne sreće, nekog sazrijevanja, nečega etičkog. To je moj život, svagdašnji.
Kad je te nedjelje, 4. travnja 1982. godine, u 10 sati ujutro u sklopu emisije Što nam kaže nedjelja emitirana prva polusatna epizoda Smogovaca u režiji Milivoja Puhlovskog po scenariju i romanu Hrvoja Hitreca, brojna publika nije imala pojma da svjedoči trenutku o kojem će se godinama kasnije naveliko pisati. Simpatični dečki iz Naselka, koji su dovoljno veliki da ne budu mali, žarili su i palili TV-ekranima, a gledatelji su se bunili ako bi se koja epizoda preskočila zbog izvanrednih vijesti jer bi reprizu mogla gledati samo jedna školska smjena.
Nastavi čitati “Sjećate li se Smogovaca? Najzagrebačkiju obitelj upoznali smo prije 40 godina”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Šesta je tema rastavljanje riječi na slogove na kraju retka.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Rastavljanje riječi na kraju retka”
Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života – rekao je francuski pjesnik Jacques Prévert, a upravo se danas obilježava svjetski dan onog bez čega život ne vrijedi. Iako se poezija slavi od davnih vremena (neki čak kažu da se svjetski dan obilježava još od 1505. godine), UNESCO je 1999. godine upravo 21. ožujka proglasio danom za promicanje čitanja, pisanja, objavljivanja i proučavanja poezije.
Nastavi čitati “Obilježite Svjetski dan poezije stihovima koje sigurno niste dugo pročitali”
Žiri najstarije i najznačajnije pjesničke manifestacije 59. Goranovo proljeće dobitnicom bijenalne nagrade Goranov vijenac za pjesnički opus i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti proglasio je pjesnikinju Vesnu Biga, dok je Gorana za mlade pjesnike dobio Patrik Gregurec.
Nastavi čitati “Vesna Biga i Patrik Gregurec ovogodišnji su laureati Goranova proljeća”
Da pričanje priča čovjeku može spasiti život, znala je još Šeherezada iz Tisuću i jedne noći, kaže naš sveučilišni profesor Krešimir Nemec. Ako se prisjetite priče, sinut će vam da je kralj Šahrijar, razočaran nevjerom svoje supruge, svako jutro nakon prve bračne noći ubijao djevojku kojom se oženio. Nakon tri godine oženio je Šeherezadu, vezirovu kćer, koja se dosjetila kako mu doskočiti: svake mu je noći pričala zanimljive priče koje bi pred samo jutro prekidala s obećanjem da će iduće noći nastaviti. Tim je pričama Šeherezada spasila i svoj i život mnogih djevojaka. Nastavi čitati “Telenovele prije TV-a ili kako je Zagorka izmislila sapunice”
Književne kritičarije 