Žiri najstarije i najznačajnije pjesničke manifestacije 59. Goranovo proljeće dobitnicom bijenalne nagrade Goranov vijenac za pjesnički opus i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti proglasio je pjesnikinju Vesnu Biga, dok je Gorana za mlade pjesnike dobio Patrik Gregurec.
Nagrada Goranov vijenac dodjeljuje se za cjelokupan pjesnički opus i izniman doprinos hrvatskom pjesništvu te kao takva predstavlja najznačajnije hrvatsko pjesničko priznanje. Od utemeljenja 1971. godine do 2019. dodjeljivala se svake godine, dok se od 2019. dodjeljuje bienalno, naizmjenično s Nagradom Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu. Dodjeljuje se u okviru manifestacije Goranovo proljeće u Lukovdolu, a sastoji se od novčanog iznosa, plakete, te samog Vijenca, rada Vojina Bakića.
Žiri u sastavu Tomislav Brlek, Ana Brnardić, Nataša Govedić, Ivica Prtenjača i Olja Savičević Ivančević odlučio je ove godine nagradu Goranov vijenac dodijeliti Vesni Biga koja je, kako se ističe u obrazloženju nagrade, u perspektivi modernog hrvatskog pjesništva svojim opusom kroz proteklih četvrt stoljeća ustanovila jedan od ključnih orijentira koji mu omogućuje daljnje kretanje.
Vesna Biga rođena je 1948. godine u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet. Objavila je dosad deset knjiga poezije, pet pripovijedaka, dva romana te dvije knjige dnevničkih zapisa. Izvedene su joj brojne radiodrame. Pjesme, pripovijetke i radiodrame objavljivala je u brojnim časopisima, pjesme i pripovijetke uvrštene su joj u više antologija te prevođene na slovenski, makedonski, talijanski, turski, ruski, ukrajinski, poljski, esperanto i engleski jezik. Dobitnica je nagrade na Natječaju za kratku priču Večernjeg lista za pripovijetku Besanica gđe KS (1983).
Nagrada Goran za mlade pjesnike dodjeljuje se za najbolji rukopis autora do tridesete godine, koji prethodno nije objavio pjesničku knjigu. Utemeljena je 1977. godine. Dodjeljuje se jednom godišnje, na temelju anonimnog natječaja, u okviru pjesničkog festivala Goranovo proljeće. Goran za mlade pjesnike najznačajnije je hrvatsko priznanje za mlade pjesnike/inje, a sastoji se od objave nagrađenog rukopisa u uglednoj biblioteci Novi hrvatski pjesnici, u izdanju SKUD-a Ivan Goran Kovačić.
Među 60 rukopisa pristiglih na ovogodišnji natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike žiri koji su činili Damir Radić, Davor Ivankovac i Mateja Jurčević jednoglasno je kao najbolji rukopis izdvojio onaj Patrika Gregurca pod naslovom Špaga, koji se izdvojio kao idejno i konceptualno intrigantan autorski pothvat s duboko promišljenim unutarnjim vezama među glasovima koji supostoje u tekstu, međusobno surađujući ili se sukobljavajući.
Uz nagrađeni rukopis, pohvaljeni su rukopisi Josipa Čekolja (Dječak pred žetvu), Luke Ivkovića (Gospodar pčela: sedam fragmenata o gospodaru pčela) i Jakoba Filića (Ovdje – proljeće).
Patrik Gregurec rođen je 1992. godine u Sisku. Student je prve godine MA studija Dramskog i filmskog pisma na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Glumio je u sisačkom Kazalištu Daska. Dramaturg je na ispitnim produkcijama odsjeka Kazališne režije i radiofonije, scenarist kratke igrane serije Svjedok (CROSOL), autor teksta, dramaturg i izvođač u dječjoj lutkarskoj predstavi nastaloj po motivima Epa o Gilgamešu – Genkidu, autor teksta za dječju predstavu Pero, dječak bez sjene (Lutkarski eksperimentalni teatar) te suautor teksta i dramaturg na lutkarskoj predstavi Caffe Kraljevstvo (Kazalište lutaka Zadar). Radio je na adaptaciji teksta i dramaturgiji predstave Smrt trgovačkog putnika (Kazalište Virovitica), dramatizirao i adaptirao roman 1984. Georgea Orwella u radiodramu za Hrvatski radio, bio dramaturg na plesnoj predstavi Monomit (ITD, Škvadra) te za kazalište adaptirao roman Branislava Glumca Zagrepčanka (Teatar Erato). Rukopis Špekec pohvaljen mu je na Goranovom proljeću 2020. godine.
Književne kritičarije 