„Zlatarovo zlato”: univerzalna priča o dobru i zlu sada uokvirena pozlaćenim koricama

Iako probrana publika uvijek postoji, čini se da se hrvatski književni klasici u zadnje vrijeme uzimaju zdravo za gotovo. Oni su dio lektire, štivo koje treba pročitati u školi, a kasnije tek ugrubo poznavati sadržaj. Iako se kao nacija itekako imamo čime pohvaliti kada se radi o književnom korpusu (tome svjedoče nadimci koje smo tijekom povijesti dali domaćim autorima: imotski Baudelaire, viški Voltaire, hrvatski Turgenjev, hrvatski Balzac), rijetko se o hrvatskoj knjizi govori u kontekstu europske. No takav je kontekst Andriji Pećariću u jednom trenutku dao sjajnu ideju.

Bio sam u šetnji Gornjim gradom, išao sam zapaliti svijeće na Kamenita vrata i vidio sam kip Dore Krupićeve i turiste koji se fotografiraju pored nje. U tom sam se trenutku zapitao što njima taj lik uopće predstavlja, što znaju oni o Dori Krupićevoj. Došao sam doma i išao tražiti je li Zlatarovo zlato prevedeno na engleski. I u tom se trenu rodila ideja kako da Zlatarovo zlato podignem na razinu kulturnog suvenira.

Ekonomist po struci, a po radnom iskustvu poznavatelj izdavaštva, otkrio je da Šenoin poznati roman nije preveden na engleski jezik. Odlučio je sve brojnijim turistima u glavnom gradu ponuditi malo drugačiji suvenir, dašak hrvatske kulture s likovnom vrijednošću. Okupio je tim koji s njim čine mladi prevoditelj Neven Divjakinja, urednica Tanja Konforta koja se pobrinula za zanimljiv sadržaj margina te Tomislav-Jurica Kaćunić i Ivana Vučić koji su vizualno oblikovali novo izdanje izdano 2014. godine pod okriljem nakladničke kuće Spiritoso.

2018-03-25 10.17.29 1.jpg

Posebna vrijednost za sve turiste, ali i one koji se na trenutke u Zagrebu odluče osjećati kao turisti, jest sadržaj margina koje poput suptilnog turističkog vodiča čitatelje upozorava na povijesno vjerodostojne podatke romana i mjesta koja nakon čitanja zaista možete posjetiti. Pećarić naglašava da je od samoga početka imao ideju da ta sadržajno bogata knjiga i izgledom bude upečatljiva, predmet koji će svaki turist željeti ponijeti sa sobom. Bolji roman kao kandidat za ovakav pothvat nije mogao biti odabran: priča o Dori i Pavlu na ovaj je način doživjela svoj sretan kraj, a možda i tek početak. Najzagrebačkija od svih priča mnogima je prirasla srcu još tijekom prvoga čitanja te je odmah porastao interes i za osvježeno zlatno izdanje u hrvatskoj verziji koje je svjetlo dana ugledalo 2015.

Prodavačice iz knjižara zvale su me čim je izašlo englesko izdanje da ljudi traže i hrvatsko izdanje, žele ga imati doma u takvom obliku. Ta knjiga mnogima puno znači, vezani su uz priču. Riječ je o prvom hrvatskom povijesnom romanu i prvom hrvatskom modernom romanu. Zato je on toliko značajan, pa i za ovaj grad.

Zlatarovo zlato, naglašava izdavač pozlaćenoga izdanja, kao brand ima velik potencijal.
Mjuzik i kazališna predstava bili bi dobrodošli, a turistički dragulj predstavlja i Kuća Šenoa. Radi se o spomen-kući na zagrebačkoj adresi u kojoj Šenoa nije živio, ali je povremeno tamo odlazio. Šenoin sin Milan kasnije je sagradio kuću u kojoj je Šenoina supruga Slava živjela do smrti. Da se ništa ne događa slučajno pokazuje i činjenica da je Jasmina Reis, voditeljica spomen-kuće, prvi kupac izdanja na engleskom jeziku. Ovakvi entuzijasti pomažu u očuvanju hrvatske kulture koja, kako kaže Pećarić, ne bi dugo opstala da ne njeguje svoj jezik.

Mislim da umjetnost ne može izgubiti na važnosti. Ako maknete umjetnost i kulturu, onda ste maknuli čovjeku ono po čemu je on različit od životinja. Ista je stvar i s jezikom. Mi mali narodi koji imamo male jezike moramo ulagati u njih, moramo ih njegovati, ne možemo bez njih. Ako nećemo ulagati u kulturu, ako nećemo njegovati jezik, pretvorit ćemo se u jedan veliki apartman. Ne vidim ništa loše u tome što turisti dolaze, ali će i oni radije doći u zemlju koja ima što ponuditi.

Na pitanje hoće li i drugi gradovi dobiti svoje suvenire odvratio je da je odlučio ne raditi velike projekte, nego male u koje ljudi ulažu puno ljubavi i koji im nešto znače. Baš na taj način i hrvatska kultura može gledati u svijetlu budućnost jer će se uvijek naći oni koji će knjige čitati. Zlatarovo zlato vjerojatno će s vremenom postati dostupno i u e-formatu, ali Andrija naglašava da ćemo omiljena djela uvijek htjeti imati u papirnatom obliku koji na neki način možemo bolje osjetiti i kroz smijeh dodaje i da u Zagrebu ima nekoliko kafića koji imaju police s knjigama i koji dobro posluju jer je, među ostalim, u takvom prostoru puno ugodnije popiti kavu.

Processed with VSCO with hb2 preset


Odlučile smo saznati i što čitaju izdavači.

Zadnja pročitana knjiga… Elena Ferrante, Genijalna prijateljica.

Od suvremenih domaćih autora cijenim… Ferića i njegov Kalendar Maja.

 Od klasika su mi najdraži… Andrić i Kleža. I Marinković koji je pomalo zaboravljen, ali njegovo vrijeme tek dolazi.

Od poezije volim… Poeziju ne čitam. Ali mi je Arsen Dedić najzanimljiviji, najbliži su mi njegovi popularni stihovi.


Iako je stanje s hrvatskom kulturom i domaćim izdavaštvom pomalo sivo, ovakvi primjeri pokazuju da je knjiga još uvijek vrlo poželjan predmet uz koji se volimo vezati, a lijep uvez koji nudi kvalitetan sadržaj i kupiti. U planu mlade nakladničke kuće Spiritoso i njezina čelnika još su neki projekti o kojima smo ponešto čule i veselimo se ljetu kada će izaći još jedno zanimljivo izdanje! Konkurencije se ne boji, čak pomalo priželjkuje više ovakvih projekata koji će nas kao društvo više okrenuti umjetnosti.

Ljudi me pitaju: što ako te netko krene kopirati? Ja si mislim: daj Bože da me netko krene kopirati, da se stvori neka kategorija takvih izdanja, odmah bi i te knjige imale veću vrijednost. Zašto ne krenu i velike izdavačke kuće s takvim prijevodima klasika za turiste?

Mi podupiremo ovu misao i sve buduće projekte dok s velikim veseljem zavirujemo među zlaćane korice koje su dostupne u knjižarama diljem Hrvatske: u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci, Puli, Umagu, Opatiji, Osijeku, Varaždinu i Bjelovaru.

Treba tradiciju prezentirati na moderan način. Treba sačuvati ovo što imamo i to razvijati.

Processed with VSCO with hb2 preset

Za kraj imamo posebno iznenađenje. Zajedno sa Spiritosom poklanjamo jedan primjerak zlatnog izdanja romana na hrvatskom jeziku nekom od pratitelja stranice Hrvatski za svaku upotrebu. Za sudjelovanje na Facebook objavi ovoga članka napišite koja vas se scena iz romana najviše dojmila i zašto. Vremena imate do 3. travnja u 20 sati, a igra vrijedi za područje Republike Hrvatske. Uvažavamo kreativnost! 😀 

Izvor naslovne fotografije: The Goldsmith’s Treasure / August Šenoa / Zlatarovo zlato / Facebook

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s