Usporedba pravopisa: Zarez uz odnosnu riječ (korelativ)

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Četvrta je tema pisanje zareza uz odnosnu riječ (korelativ).

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez uz odnosnu riječ (korelativ)”

Ana Cerovac: „Katkad se vozim nepoznatim cestama, samo da vidim koja će me priča na njima dočekati”

Mlada autorica Ana Cerovac prošle nas je godine oduševila romanom Krsnik, kojim je započela pisanje trilogije Između orla i lava, a ove nas je godine počastila i nastavkom, Krasnom zemljom. Budući da smo uživale u čitanju ovih povijesno-fantastičnih romana kojima ne nedostaje napetosti, s Anom smo odlučile porazgovarati o tome odakle crpi inspiraciju i kako se snalazi u složenoj priči, a zanimalo nas je i, naravno, kad ćemo saznati kako priča završava.

Nastavi čitati “Ana Cerovac: „Katkad se vozim nepoznatim cestama, samo da vidim koja će me priča na njima dočekati””

Ana Cerovac, „Krasna zemlja“: Putovanje u 17-stoljetnu Istru koje nećete željeti privesti kraju

Kada nas je prije dvije godine mlada autorica Ana Cerovac upoznala s davnim i magijom te ratovima prožetim svijetom Istre i Kvarnera, teško nam je bilo rastati se od njega. Srećom, nije nas pustila da dugo čekamo te smo već ove godine dobili priliku ponovo proputovati 17-stoljetnom Istrom i doživjeti sve što i naši junaci Krsto i Marija. Ni ovo nas putovanje nije razočaralo, no postoji jedan mali problem – sad opet jedva čekamo nastavak.

Nastavi čitati “Ana Cerovac, „Krasna zemlja“: Putovanje u 17-stoljetnu Istru koje nećete željeti privesti kraju”

Usporedba pravopisa: Zarez uz glagolski pridjev i glagolski prilog u službi predikata

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Treća je tema pisanje zareza uz glagolski prilog ili pridjev.

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez uz glagolski pridjev i glagolski prilog u službi predikata”

Victoria Hislop, „Jedne ljetne noći”: Povratak na Kretu od kojega smo očekivali malo više

Victoria Hislop | Jedne ljetne noći | Profil | 2021.

Nakon što nas je 2008. godine upoznala sa svim čarima Krete i zanimljivom poviješću otočića Spinalonge, Vicotria Hislop u godinama koje su uslijedile vodila nas je kroz različite dijelove Grčke, ali i svijeta u svojim brojnim romanima kojima je u čitateljima izazivala burne emocije. Putovali smo tako u Povratku u Španjolsku, u Praskozorju na Cipar te u romanima Nit i Oni koji su voljeni u ratnu Grčku, no nekako smo uvijek priželjkivali povratak na Kretu, u posjet Mariji i Sofiji. Kao da nam je uslišala molitve, autorica je nedavno objavila roman koji je u Profilovu prijevodu svjetlost dana ugledao prije nekoliko dana, a mi smo, kao najveće obožavateljice, odmah posegnule za njim. I moramo priznati – nije u potpunosti zadovoljio očekivanja.

Nastavi čitati “Victoria Hislop, „Jedne ljetne noći”: Povratak na Kretu od kojega smo očekivali malo više”

Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Druga je tema pisanje zareza pri navođenju nadnevka i mjesta.

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta”

„I sve sam menjao u grudima za jednu pesmu dobru i ljudsku”: Ovo su najljepši stihovi Mike Antića

Miroslav Antić jedan je od najcjenjenijih pjesnika s naših prostora, godinama nakon smrti mnogi ga rado citiraju, a u njegovim se ljubavnim stihovima pronalaze svi golupčići. Osim što je bio pjesnik, poznat je i kao novinar, slikar te redatelj, a u nasljeđe je ostavio i nekoliko proznih te dramskih tekstova. O njegovoj građanskoj biografiji nećemo puno, prijeći ćemo odmah na njegove stihove – u kojima će živjeti vječno – i izborom iz njegove poezije obilježiti mu rođendan.

Nastavi čitati “„I sve sam menjao u grudima za jednu pesmu dobru i ljudsku”: Ovo su najljepši stihovi Mike Antića”

Usporedba pravopisa: Sve što trebate znati o kraticama

Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora;  2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Prva su tema kratice.

Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Sve što trebate znati o kraticama”

Marija Jurić Zagorka rođena je prije točno 148 godina. Koliko znate o najzagrebačkijoj književnici?

Ovo je moja odluka – mogu me ubiti – ali ne mogu bez knjiga i rukopisa nikamo – oni još jedino su moj život – govorila je tako pred sam kraj života najpopularnija hrvatska književnica, publicistica i novinarka Marija Jurić Zagorka. Žena za čija se djela stajalo u redovima ostavila je za sobom tisuće stranica ispisanih riječima koje su spasile čitanje, proslavile ljubljeni joj Zagreb i nju samu te popularizirale (ne)poznatu povijest.

Nastavi čitati “Marija Jurić Zagorka rođena je prije točno 148 godina. Koliko znate o najzagrebačkijoj književnici?”

Jezikom koji nema padeže koristi se oko 750 tisuća ljudi u EU-u. Upoznajte se s (hrvatskim) znakovnim jezikom

Kad govorimo o kulturnim manjinama, često zaboravljamo na gluhoslijepe, nagluhe i gluhe osobe, čije je zajedničko obilježje komuniciranje hrvatskim znakovnim jezikom. Premda je nekad zabranjivan, danas znakovni jezik uživa status posebnog punovrijednog jezika koji mu je u Republici Hrvatskoj priznat tek 10. srpnja 2015. godine. Budući da se danas obilježava Međunarodni dan materinskog jezika, odlučile smo vas pobliže upoznati i s jezikom koji je dijelu hrvatskih građana materinski.

Nastavi čitati “Jezikom koji nema padeže koristi se oko 750 tisuća ljudi u EU-u. Upoznajte se s (hrvatskim) znakovnim jezikom”