Interliberski savjeti: Kako kupovati pametno

Topla atmosfera, mnoštvo ljudi na okupu, primamljivi štandovi s kojih se šire najdraži mirisi i želja za trošenjem novca… Pred vratima su dva omiljena razdoblja u godini: Interliber i advent. Do adventa još ima vremena, zato ćemo se pozabaviti Interliberom. Kako najveći sajam knjiga u Hrvata napustiti s dobrim ulovom, nenaživciran gužvama i s pokojom kunom koja je ipak ostala u džepu? Continue reading “Interliberski savjeti: Kako kupovati pametno”

Trikovi za kvalitetnije učenje i bolju koncentraciju

Približava se ljeto, a za one koji su još uvijek u sustavu formalnog obrazovanja to znači samo jedno – bliže se rokovi. Učenici školsku godinu privode kraju, maturantima se bliži matura, studentima završni kolokviji i ispiti. Učenjem kao procesom pozabavit ćemo se drugom prilikom, a ovoga vam puta donosimo nekoliko savjeta koji su nama uvijek bili korisni tijekom samog učenja. Neke možda primjenjujete i sami, a možda imate i druge metode – svakako će nam biti drago ako svoje navike podijelite s nama! Continue reading “Trikovi za kvalitetnije učenje i bolju koncentraciju”

Pisci, stalni i povremeni, jeste li uspjeli zapisati – sebe?

(Bilješka o naslovu: Nisam sigurna tko sebe može nazvati piscem niti tvrdim da sam autoritet koji to može procijeniti. Ali ako pišete iz srca te svoje misli i osjećaje predajete papiru, ne morate sebe smjestiti u određenu ladicu, no dajte šansu sebi. I svom pisanju.)

Blogerska je scena opet počela cvjetati, a nema ljepše stvari od brušenja vlastite kreativnosti uz riječi kojima možemo pomoći sebi, a možda i drugima. Zbog toga se često čini da je to vrlo jednostavan posao – no jeste li ikada pokušali? Svatko tko je jednom materijalno pohranio vlastite misli – o onima koji posjeduju čitave takve arhive ne treba ni govoriti – smatra da je tim zapisom ostavio dio sebe nekom budućem sebi. Čini se da je to idealan dokument koji nas pamti onakvima kakvi smo bili i ostavlja prostor analizama i iščitavanjima karaktera – objektivno i između redaka. Continue reading “Pisci, stalni i povremeni, jeste li uspjeli zapisati – sebe?”

Tko još treba lektora: Savjeti za pomoć pri pisanju

Tekstovi koje pišemo najčešće su namijenjeni čitanju – nije važno radi li se o poruci na nekoj od društvenih mreža, seminaru, službenom dopisu ili bilo kakvoj drugoj vrsti teksta. Kada pišemo znajući da će netko čitati, u nama se stvara nervoza jer uvijek svojim pisanjem želimo ostaviti dojam. U takvim situacijama do izražaja dolaze naše sposobnosti izražavanja te poznavanje pravopisa, gramatike… Continue reading “Tko još treba lektora: Savjeti za pomoć pri pisanju”

Činjenice o studiranju koje mi nitko nije rekao, a dobro bi mi došle

Studiranje je za jednoga brucoša cijeli novi svijet. Pravila su drugačija nego u školi, a početne predodžbe često u potpunosti krive. Neki se uklope odmah, neki proplivaju putem. Oni koji će tek upisati fakultet, oni koji još lutaju, ali i oni kojima treba samo malo motivacije za nastavak studiranja – bez obzira na to na kojoj su godini studija trenutno – trebali bi znati nekoliko zanimljivih činjenica. Nije važno jeste li upisali neki od studija na koje se lijepi famozna etiketa (ne)deficitarnosti – ima mjesta za nas sve. Samo ga morate pametno zaraditi. Continue reading “Činjenice o studiranju koje mi nitko nije rekao, a dobro bi mi došle”

„Zlatarovo zlato”: univerzalna priča o dobru i zlu sada uokvirena pozlaćenim koricama

Iako probrana publika uvijek postoji, čini se da se hrvatski književni klasici u zadnje vrijeme uzimaju zdravo za gotovo. Oni su dio lektire, štivo koje treba pročitati u školi, a kasnije tek ugrubo poznavati sadržaj. Iako se kao nacija itekako imamo čime pohvaliti kada se radi o književnom korpusu (tome svjedoče nadimci koje smo tijekom povijesti dali domaćim autorima: imotski Baudelaire, viški Voltaire, hrvatski Turgenjev, hrvatski Balzac), rijetko se o hrvatskoj knjizi govori u kontekstu europske. No takav je kontekst Andriji Pećariću u jednom trenutku dao sjajnu ideju. Continue reading “„Zlatarovo zlato”: univerzalna priča o dobru i zlu sada uokvirena pozlaćenim koricama”