Budući da se državna matura bliži, već neko vrijeme zajedno ponavljamo gradivo. Ovoga puta možete provjeriti svoje poznavanje književnosti, a ako odgovaranje baš i ne ide, malo ponovite gradivo i vratite se kvizu. Bez brige, anonimno je!
Nastavi čitati “Ususret državnoj maturi: Peti kviz o književnosti”
Budući da se državna matura bliži, već neko vrijeme skupa ponavljamo gradivo. Ovoga puta možete provjeriti svoje poznavanje zavisnosloženih rečenica, a ako odgovaranje baš i ne ide, malo ponovite gradivo i vratite se kvizu. Bez brige, anonimno je! Nastavi čitati “Ususret državnoj maturi: Prepoznajte vrstu zavisnosložene rečenice”
Budući da se državna matura bliži, već neko vrijeme skupa ponavljamo gradivo. Ovoga puta možete provjeriti svoje poznavanje citata iz djela i stihova pjesama, a ako odgovaranje baš i ne ide, malo ponovite gradivo i vratite se kvizu. Bez brige, anonimno je! Nastavi čitati “Ususret državnoj maturi: Pridružite citat autoru ili djelu”
U ljudskoj su evoluciji čitanje i pisanje relativno nove funkcije na koje se i ljudski mozak, kada su se pojavile, morao prilagoditi. Poglavito se to odnosi na dijelove mozga koji kontroliraju vizualni sustav jer su se morali povezati sa sustavom za kontrolu jezika i govora. Dugo su znanstvenici i istraživači vjerovali da se ovaj proces događa u kori velikog mozga, odnosno u njegovu vanjskom dijelu, no kasnija su otkrića pokazala da čitanje aktivira puno dublje strukture mozga, piše Mentalfloss.
Nastavi čitati “Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga”
Budući da se državna matura bliži, pravo je vrijeme da se počne ponavljati gradivo. Ovoga puta možete provjeriti svoje poznavanje glasovnih promjena, a ako odgovaranje baš i ne ide, malo ponovite gradivo i vratite se kvizu. Bez brige, anonimno je! Nastavi čitati “Ususret državnoj maturi: Kviz o glasovnim promjenama”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Druga je tema pisanje zareza pri navođenju nadnevka i mjesta.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta”
Miroslav Antić jedan je od najcjenjenijih pjesnika s naših prostora, godinama nakon smrti mnogi ga rado citiraju, a u njegovim se ljubavnim stihovima pronalaze svi golupčići. Osim što je bio pjesnik, poznat je i kao novinar, slikar te redatelj, a u nasljeđe je ostavio i nekoliko proznih te dramskih tekstova. O njegovoj građanskoj biografiji nećemo puno, prijeći ćemo odmah na njegove stihove – u kojima će živjeti vječno – i izborom iz njegove poezije obilježiti mu rođendan.
Nastavi čitati “„I sve sam menjao u grudima za jednu pesmu dobru i ljudsku”: Ovo su najljepši stihovi Mike Antića”
Nagrada tportala za najbolji roman objavljen u protekloj kalendarskoj godini dodjeljuje se od 2008. godine, a ove je godine prijavljeno 49 naslova. Žiri – koji čine prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić, psiholog Boris Jokić i kroatistica Andrea Milanko – odabrat će 11 polufinalista, a potom i pet finalista. U svibnju će se znati tko je ovogodišnji laureat koji će postati bogatiji za 50 tisuća kuna.
Nastavi čitati “Tportal će roman godine birati među ovih 49 kandidata”
Budući da se državna matura bliži, pravo je vrijeme da se počne ponavljati gradivo. Ovoga puta opet možete provjeriti svoje poznavanje književnosti, a usredotočili smo se na autore, djela, književna razdoblja i žanrove te na kronologiju. Nastavi čitati “Ususret državnoj maturi: Treći kviz o književnosti”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Prva su tema kratice.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Sve što trebate znati o kraticama”
Književne kritičarije 