Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Prva su tema kratice.
Premda se oba pravopisa slažu oko definicije kratica te kažu da nastaju skraćenim pisanjem jedne riječi ili više njih, odmah na početku vidimo razlike u nazivlju. Tako pravopis Matice hrvatske uvodi podjelu na jednostavne (abrevijacije) i složene (akronimi) kratice, dok ih pravopis IHJJ-a naziva kraticama i pokratama.
Jednostavne kratice / kratice
Što se tiče jednostavnih kratica odnosno samo kratica (prema IHJJ-u), nastaju skraćivanjem riječi na prepoznatljivo slovo ili više slova te se načelno pišu s točkom na kraju. Ipak, potrebno je obratiti pažnju na određene iznimke:
- kratice gđa i gđica ne pišu se s točkom na kraju i sklonjive su
- prema pravopisu MH, umjesto točaka, u nekih se kratica nastalih skraćivanjem prijedložnih skupova s prijedlogom na u administrativnome jeziku tradicionalno rabi kosa crta bez bjelina n/r (na ruke), n/m (na moru), n/K (na Kupi) – mogu se pisati i s točkama n. r.; IHJJ ništa ne navodi.
U pravopisu Matice hrvatske postoji i posebno potpoglavlje o akademskim nazivima, a najznačajnije izdvajamo.
Složene kratice / pokrate
Ova vrsta kratica nastaje skraćivanjem višečlanih imena na početna slova te se načelno pišu velikim slovima i bez točke.
Muškog su roda kratice koje:
- izgovorno završavaju suglasnikom FER, MUP, MORH
- izgovorno završavaju samoglasnicima e, i, o, u: HNB, FOI, NATO, EU
- izgovorno završavaju naglašenim a: DNA, HDKA, NK.
Ženskog su roda kratice koje izgovorno završavaju nenaglašenim a: CIA, FIFA, NASA, UEFA, IRA, JNA.
Ako se složena kratica potpuno osamostali kao imenica, za nju prestaju vrijediti pravila o pisanju kratica
- samo je početno slovo veliko ako je riječ o vlastitu imenu: Hina, Nama
- nastavci se ne odvajaju crticom: Hine, Nami
- kraticama koje završavaju na o mijenja se sklonidbeni tip: Gestapo, Gestapa, a ne Gestapo, Gestapoa.
Važno je zapamtiti:
- pokrate RH, BiH, BDM, BMG, INRI nesklonjive su (prema pravopisu IHJJ-a).
- kod pokrata koje u izgovoru završavaju glasom i iza spojnice umeće se j prije obličnih i tvorbenih nastavaka: BBC-ja, MVP-ja, ACI-ja, FOI-ja (prema pravopisu IHJJ-a, dok prema Matičinu pravopisu ne).
Inicijali / imena ljudi
- iza prvog slova ili dvoslova stavlja se točka
- imena s dvjema sastavnicama sa spojnicom krate se tako da se točka stavlja iza prvog slova svake sastavnice: A.-M. (Ana-Marija)
- kad se krate sve riječi u imenima ljudi, inicijali se osamostaljuju i sklanjaju kao pokrate te zadržavaju bjeline između inicijala: A. G. M.; A. G. M.-ov.
Oznake (ovo ima samo IHJJ, koristi poseban naziv za određene vrste kratica)
- strane svijeta – strane i domaće: E/I, W/S, S/J, W/Z
- šahovske figure: D (dama), K (kralj), L (lovac), S (skakač), T (top), P (pješak)
- veličina odjeće: S, M, L, XL
- novčane jedinice: EUR, HRK, USD
- način i jačina izvođenja glazbenog djela: cresc., p.
Izvori:
Badurina, L.; Marković, I.; Mićanović, K.: Hrvatski pravopis. Matica hrvatska. Zagreb: 2008.
Jozić, Ž. et. al.: Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb: 2013.
Književne kritičarije 