Čitanost u Hrvatskoj u proteklih je godinu dana narasla za sedam posto, s prošlogodišnjih 42 na 49 posto, pokazuju to rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga koje je u ožujku ove godine u povodu Noći knjige na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu, a objavljeni su na stranicama Noći knjige.
Među sudionicima istraživanja najviše je onih koji u godinu dana pročitaju dvije knjige, a knjige češće od ostalih čitaju žene (55 posto), osobe u dobi od 26 do 35 godina (60 posto) i visokoobrazovane osobe (78 posto). Knjige se više posuđuju u knjižnicama (44 posto) nego što se kupuju (38 posto). Što se tiče vrste knjiga, najviše se čita beletristika (65 posto), za kojom slijede publicistika i stručne odnosno znanstvene knjige (po 27 posto) te priručnici (22 posto).
Povezan sadržaj: Veliko istraživanje: Evo što su čitatelji diljem Hrvatske najčešće posuđivali tijekom 2020.
Koronakriza uzela je danak pa kupovina knjiga stagnira, što je, vjerojatno, i rezultat neodržavanja Interlibera prošle godine. Tako je 23 posto građana u posljednja tri mjeseca kupilo barem jednu knjigu, a oni koju knjige kupuju, najčešće kupe jednu u tri mjeseca. Iako je vidljiv trend rasta internetske kupovine u posljednjih osam godina, a pogotovo tijekom zatvaranja gospodarstva zbog pandemije, knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (47 posto). Budući da se najradije čita, beletristika se najčešće i kupuje (45 posto), a potom slijede stručne knjige, publicistika, dječje knjige, priručnici, knjige o umjetnosti i strip (koje kupuje manje od 10 posto građana). Malo više od polovice građana (54 posto) knjige kupuje na popustu, a ostali po punoj cijeni.
Povezan sadržaj: Interliber će se održati u ožujku 2021. godine
Postotak onih koji knjige ne kupuju zbog manjka interesa (43 posto) pao je u odnosu na prethodna mjerenja, a ranije uvijek preko polovice ispitanika), no i dalje predstavlja najvažniji razlog zbog kojeg se knjige ne kupuju. Zbog financijskih razloga ili zbog toga što knjige posuđuju u knjižnicama, knjige ne kupuje oko 20 posto hrvatskih građana.
Iako se prije nekoliko godina najavljivalo kako će e-knjiga zamijeniti tiskanu knjigu, ipak udio onih koji čitaju, a pogotovo kupuju e-knjige stagnira i iznosi svega 2 posto. E-knjigu čita 9 posto hrvatskih građana. Na internetu su i dalje najtraženiji sadržaj dnevne novine, kojih čita 55 posto populacije Republike Hrvatske, a slijede različiti portali i blogovi s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima – 27 posto, te blogovi ili grupe/profili i sl. na društvenim mrežama posvećene knjizi – 17 posto. Važno je napomenuti da čak trećina hrvatske populacije ni povremeno ne čita sadržaje na internetu.
Cjelokupne rezultate istraživanja možete pronaći na poveznici.
Književne kritičarije 