Ako uračunamo publicistiku, priručnike i slična nebeletristička djela, u Hrvatskoj se godišnje, prema nekim podacima, izda više od 6500 naslova. No što od svega toga Hrvati zapravo najviše čitaju?
Budući da znamo da se čitateljski ukus od malih nogu oblikuje u knjižnicama, da bismo saznale odgovor na ovo pitanje, obratile smo se knjižnicama diljem Republike Hrvatske s pitanjem što se najviše posuđivalo tijekom 2020. godine, kada su se mnogi ili vratili ili još više posvetili knjizi.
Prema rezultatima istraživanja, u kojem su sudjelovale knjižnice iz 18 hrvatskih županija, čini se da njihovi članovi, kada su u pitanju domaći naslovi, najčešće posežu za poznatim i provjerenim imenima. Teško je reći koga su najviše čitali jer je gotovo svaka knjižnica navela Kristiana Novaka, Marinu Vujčić i Mani Gotovac, no ni Pavao Pavličić ne zaostaje puno.
Povezan sadržaj: Kristian Novak nagrađenim „Ciganinom“ ogolio društvo do same njegove srži
Iako je objavljen sad već davne 2016. godine, Ciganinu, ali najljepšem popularnost ne jenjava. Redovito se zatječe na popisima najprodavanijih knjiga, a većina ga je knjižnica navela i kao jedan od najčitanijih naslova. Ne zaostaje za njim puno ni roman Pedeset cigareta za Elenu Marine Vujčić koja se ranijim djelima smjestila u sam vrh domaće književne produkcije, a u stopu ih prati i Štićena osoba, što nas nimalo ne iznenađuje jer Pavličić već neko vrijeme drži tron kada govorimo o najproduktivnijim i najčitanijim autorima današnjice. Sve je oko Mani beskrajno zanimljivo, intrigantno, romantično, stoji na početku naše recenzije Rastanaka Mani Gotovac, pa nas uopće nije iznenadilo što se i ona našla na ovom popisu.
Naravno, ovo su oni naslovi koji su se najčešće ponavljali, ali jako ste voljeli i Julijanu Matanović te njezinu Ljutu godinu, odnosno zapise internetske novakinje, kao i Bekima Sejranovića koji nas je prošle godine i napustio. Tisja Kljaković Braić oduševila nas je svojom umjetnošću u kojoj se svi pronalazimo pa također nije šokantna ni vijest da je njezina U malu je uša đava i među najposuđivanijim knjigama. Valja spomenuti još i autobiografiju Ples oko sunca Vedrane Rudan iz koje su mnogi iščitavali iskrene i bez uljepšavanja napisane dogodovštine ove novinarke, ali i zanimljivosti iz njezina bogatog života.
Kada govorimo o prevedenim naslovima, popis je puno raznolikiji (jer je i produkcija puno veća) pa nema puno imena i naslova koji se ponavljaju. Ipak, potpuno dominira Elena Ferrante, čija su djela zastupljena na popisu gotovo svake knjižnice. Serijal Genijalna prijateljica još je uvijek najtraženija talijanska roba među knjigoljupcima, a mnogi su posezali i za najnovijim romanom Lažljivi život odraslih. Oni koji su sve to iščitali, ali se nisu zasitili Ferranteinog pisanja, kopali su i dalje pa su posuđivali Mučnu ljubav. Ferrante za petama puše Lucinda Riley sa svojim serijalom Sedam sestara, povijesno-ljubavnim knjigama koje su zaludjele svijet. S popisa se ne da ni Norvežanin Jo Nesbø, čiji je Nož među traženijim naslovima prošle godine.
I bez posebnog proučavanja književnih rodova, svima je jasno da romani prevladavaju jer za njima svi najradije posežu, no našlo se na popisu i kratkih priča, poput nagrađivane zbirke Maše Kolanović Poštovani kukci i druge jezive priče, dok poezije nije bilo, no to ne znači da za njom uopće ne posežemo. Kad se pogledaju žanrovi, situacija je puno raznolikija: našlo se tu i krimića i ljubića, ali i djela koja se bave kritikom društva u cjelini, odrastanjem i poviješću. Lektirne naslove namjerno nismo istraživale.
Povezan sadržaj: Maša Kolanović: Možda je karma da mi osobni američki utopijski trenutak biva prekinut neviđenom krizom
Iako na koncu nije ni bitno što i koliko čitamo, već da čitamo, svi smo znatiželjni, a nadamo se da je ovaj popis tu znatiželju utažio. Na njemu se nalaze sjajna i domaća i prevedena djela, a ako niste neka od njih čitali, možda vas baš njihova popularnost na to potakne. Mi još jednom zahvaljujemo brojnim knjižnicama na suradnji i veselimo se vidjeti što će se i hoće li se uopće promijeniti u sljedećih godinu dana.
Ako želite saznati što se čitalo u kojoj knjižnici, pogledajte tablicu u nastavku.
Književne kritičarije 
Šteta što nema poezije 😦
Sviđa mi seSviđa mi se
Da, i nas to rastužuje, ali nas ne iznenađuje. 😕
Sviđa mi seLiked by 1 person