Počeo je advent, a s njim i za mnoge (dodatni) pravopisni problemi. U nastavku donosimo popis najčešćih pravila koja će vam zatrebati ovaj mjesec.
Nastavi čitati “Blagdansko pravopisanje: Ovo su sva pravila koja će vam zatrebati ovaj mjesec”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Sedma je tema, s obzirom na to da nam se bliži Svjetsko prvenstvo u nogometu, sklonidba imenice Katar.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Svjetsko prvenstvo u Katru ili Kataru?”
Svjetski dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa velik dio svjetskog stanovništva.
Nastavi čitati “Međunarodni dan pismenosti: U svijetu je nešto više od 750 milijuna nepismenih, a prevladavaju žene”
Cvjetnicom smo ušli u Veliki tjedan koji je obilježen brojnim nazivima vezanima uz najveći kršćanski blagdan. Kako bismo vam olakšale snalaženje među svima njima, zavirile smo u pravopis i pronašle pravila o pisanju svih blagdanskih naziva koji se vežu uz ovaj dio godine.
Nastavi čitati “Uskrs u pravopisu: Evo kako se pravilno pišu nazivi vezani uz ovaj blagdan”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Šesta je tema rastavljanje riječi na slogove na kraju retka.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Rastavljanje riječi na kraju retka”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Peta je tema bilježenje znaka za postotak.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Znak za postotak (%)”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Četvrta je tema pisanje zareza uz odnosnu riječ (korelativ).
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez uz odnosnu riječ (korelativ)”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Treća je tema pisanje zareza uz glagolski prilog ili pridjev.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez uz glagolski pridjev i glagolski prilog u službi predikata”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Druga je tema pisanje zareza pri navođenju nadnevka i mjesta.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Zarez pri pisanju nadnevka i mjesta”
Budući da postoji više pravopisa hrvatskoga jezika, dobro je znati što u kojem od njih piše kako bismo se mogli odlučiti za jedan i na njega se oslanjati pri nedoumicama. Iako je ranije bio popularan pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, danas se najčešće koriste Matičnin pravopis (Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović; 2008.) i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autora; 2013.). Odlučile smo prikazati vam ukratko u čemu se ova dva pravopisa razlikuju kako biste lakše odabrali onaj kojim ćete se koristiti. Prva su tema kratice.
Nastavi čitati “Usporedba pravopisa: Sve što trebate znati o kraticama”
Književne kritičarije 