Kategorija: Razgovori ugodni

Monika Herceg: „Poezija je itekako živa kao potpuno beskorisna u ovom kapitalističkom vremenu i to je njena najveća vrijednost“

~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Ako posljednjih godina ne živite negdje daleko od civilizacije, ime Monika Herceg sigurno vam je poznato. Ova je mlada fizičarka već nekoliko godina, otkad je objavila svoj prvijenac, zbirku Početne koordinate, jedna od značajnijih protagonistica hrvatske poetske scene. Nakon Početnih koordinata, za koje je osvojila brojne nagrade, Monika je objavila i zbirku Lovostaj., također nagrađivanu, a pjesme su joj prevedene na desetak jezika.

U lipnju ove godine objavljena je Monikina treća zbirka, Vrijeme prije jezika, a tim smo povodom s njom razgovarale o svemu prije jezika i onome što tek slijedi.

Nastavi čitati “Monika Herceg: „Poezija je itekako živa kao potpuno beskorisna u ovom kapitalističkom vremenu i to je njena najveća vrijednost“” →

Branko Matijašević: „Knjiga se uporno želi prikazati kao medij koji nije za svakoga“

~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Ime Branka Matijaševića jedno je od imena poznatih svim ljubiteljima domaće književnosti i poznavateljima hrvatskog izdavaštva. Ovaj urednik i strastveni čitatelj već se godinama bavi knjigama, neovisno o tome bira li naslove za objavu ili knjige preporučuje. Poznat je i kao guru za kulturu, a na njegove ste recenzije i preporuke sigurno naišli u domaćim lifestyle medijima. S Brankom smo razgovarale o njegovu književnom ukusu i odabirima, poslu kojim se bavi te je na kraju i našim čitateljima preporučio nekoliko naslova.

Nastavi čitati “Branko Matijašević: „Knjiga se uporno želi prikazati kao medij koji nije za svakoga“” →

Kristian Novak: „Tko nije spreman prihvatiti kritiku, ne treba se ni baviti stvaranjem”

~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Jedan je od najpopularnijih domaćih književnika, romani mu se i godinama nakon izlaska nalaze na listama najčitanijih i najposuđivanijih, a kada bismo krenule nabrajati književne nagrade koje je dosad osvojio, trebale bismo izdvojiti dosta vremena. Čak i ako ste posljednjih deset godina proveli daleko od interneta i knjižnica, vjerujemo da ste za Kristiana Novaka čuli te da ga ne treba dodatno predstavljati. U sklopu serije članaka Pisci u karanteni s Novakom smo popričale o trenutnoj situaciji, društvenim mrežama, književnim nagradama, a otkrio je i koji su njegovi favoriti među književnicima. Nastavi čitati “Kristian Novak: „Tko nije spreman prihvatiti kritiku, ne treba se ni baviti stvaranjem”” →

Maša Kolanović: „Možda je karma da mi osobni američki utopijski trenutak biva prekinut neviđenom krizom”

~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Maša Kolanović u glavama urednica ovoga bloga primarno je percipirana kao fantastična profesorica Odsjeka za kroatistiku. Kao što učenici često ne mogu pojmiti da njihovi učitelji i nastavnici postoje i izvan učionica u nekim drugim ulogama i s vlastitim životima, i mi smo u nekom trenutku na početku svoga fakultetskoga školovanja s oduševljenjem otkrile da se na policama fakultetske knjižnice njezino ime nalazi i na koricama ne nužno znanstvene literature.

Nastavi čitati “Maša Kolanović: „Možda je karma da mi osobni američki utopijski trenutak biva prekinut neviđenom krizom”” →

Ankorana: „Na Instagramu nema sakrivanja iza recenzenta, nakladnika ili sličnog – publika te ili voli ili ne voli”

~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Posljednjih deset mjeseci instagramska publika luduje za autentičnim profilom neobičnog naziva – Ankorana – iza kojeg se kriju jedna misteriozna Dalmatinka i (zasad) gotovo sto dijalektalnih pjesama koje svakog tko baci pogled na profil uvuku u vrtlog boja i osjećaja koji su nam svima dobro znani. U sklopu serije intervjua radnog naziva Pisci u karanteni pokušale smo saznati odakle Ankorana crpi inspiraciju, što očekuje od budućnosti te čime se bavi ovih dana.

Nastavi čitati “Ankorana: „Na Instagramu nema sakrivanja iza recenzenta, nakladnika ili sličnog – publika te ili voli ili ne voli”” →

„Zlatarovo zlato”: univerzalna priča o dobru i zlu sada uokvirena pozlaćenim koricama

~ knjizevnekriticarije ~ Komentiraj

Iako probrana publika uvijek postoji, čini se da se hrvatski književni klasici u zadnje vrijeme uzimaju zdravo za gotovo. Oni su dio lektire, štivo koje treba pročitati u školi, a kasnije tek ugrubo poznavati sadržaj. Iako se kao nacija itekako imamo čime pohvaliti kada se radi o književnom korpusu (tome svjedoče nadimci koje smo tijekom povijesti dali domaćim autorima: imotski Baudelaire, viški Voltaire, hrvatski Turgenjev, hrvatski Balzac), rijetko se o hrvatskoj knjizi govori u kontekstu europske. No takav je kontekst Andriji Pećariću u jednom trenutku dao sjajnu ideju. Nastavi čitati “„Zlatarovo zlato”: univerzalna priča o dobru i zlu sada uokvirena pozlaćenim koricama” →