Prošlogodišnje istraživanje Kvake – Ureda za kreativnu analizu pokazalo je da je u proteklom razdoblju tek 45 posto Hrvata pročitalo barem jednu knjigu. Potaknute tom informacijom, krajem 2021. odlučile smo ispitati zajednicu koja se okupila na stranicama Hrvatski za svaku upotrebu i @HJzasve i ostale smo ugodno iznenađene rezultatom.
Ovo nisu brojke reprezentativne za cijelu RH, ali to nam nije bio ni cilj. Željele smo ispitati koliko (i kako i što) čitaju ljudi koji prate naše platforme – ljudi koji drže do samorazvoja, ulažu svoje vrijeme i energiju u učenje i čitanje te žele unaprijediti svoje vještine i sebe. Anketu je riješilo otprilike 200 osoba, među njima najveći su postotak činile one koje imaju između 21 i 30 godina (44%), potom osobe između 31 i 40 godina (24%), osobe koje imaju 20 i manje godina (12%) te osobe koje imaju između 41 i 50 godina (10%). Preostalih deset posto čine osobe između 50 i 70 (ili više) godina. Među našim ispitanicima bilo je čak 94% žena te 6% muškaraca.
Čak 10% ispitanika pročitalo je više od 60 knjiga u 2021. godini
Najveći je postotak naših ispitanika prošle godine pročitao između 11 i 20 knjiga (čak 28%), dok je 23% osoba pročitalo i do 30 knjiga. Čak je 11% osoba pročitalo između 51 i 60 knjiga tijekom godine dana, a 10% osoba izjasnilo se da se pročitana hrpica sastojala od više od 60 knjiga! Pet ili manje knjiga pročitalo je nešto više od 5% ispitanika, dok je 10% njih pročitalo deset ili manje knjiga.
Ovi nas brojevi jako vesele, no svakako napominjemo da je kvaliteta uvijek ispred kvantitete i da je od broja pročitanih knjiga važnije to koliko ste u čitanju uživali te da se cijeni i što ponekad odaberete knjigu koju vam je izazovno čitati kako biste povremeno izašli iz vlastite zone komfora i istraživali nove teme. U cijeloj je računici oko broja pročitanih knjiga važno jedino to da uživate u čitanju i pronađete djela u kojima ćete uživati – što ponekada možda znači i da ćete radije usporiti s čitanjem kako biste uživali što dulje.
Strana je literatura popularnija od domaće
Ne iznenađuje činjenica da je 61% ispitanika češće posezao za stranim djelima, dok je 13% više čitalo domaće autore. Ipak, ovo pitanje nismo željele učiniti isključivim pa smo ponudile i odgovor podjednako – 26% osoba reklo je da su u jednakoj mjeri odabirale i domaće i strane naslove. Za barem jednom knjigom poezije posegnulo je 51% ispitanika, dok 49% osoba prošle godine nije čitalo poeziju (iako odgovorno tvrdimo da se poezija mnogo čita na društvenim mrežama, što je izvrsna početna točka).
Povijesne, ljubavne, kriminalističke i znanstvenofantastične teme najviše se čitaju
Uz najčitanije teme, značajan postotak ide u prilog memoarima, dnevnicima, biografijama i sličnim djelima (25%) te djelima s elementom humora (18%). Knjige se češće posuđuju u knjižnici (52%) nego kupuju (47%) ili posuđuju od prijatelja (1%). Svatko ima svoje favorite među nakladnicima, no glavni su argumenti pri odabiru selekcija autora/tema/žanrova lijepe naslovnice i kvalitetna grafička rješenja te pomno uređeni i lektorirani tekstovi. Isti razlozi, u slučaju loše izvedbe, naše ispitanike mogu odvratiti od čitanja, s tim da loše uređen i lektoriran tekst kao argument vodi u toj raspravi (78%).
Knjige koje su vas oduševile
Kada govorimo o poeziji, najviše ste spominjali Ankoranu, Rupi Kaur, Olju Savičević Ivančević, Moniku Herceg te prekrasne klasike poput Antuna Branka Šimića, Tina Ujevića i Slavka Mihalića. Među prozom istaknule su se knjige Nevidljivi život Addie LaRue V. E. Schwab, Na zemlji smo nakratko predivni Oceana Vuonga, Živjeti Jelene Kastaneti te djela Elene Ferrante, Fredrika Backmana, Ivane Bodrožić i Damira Karakaša.
Pred nama je nova i uzbudljiva čitateljska godina – želimo vam prekrasne literarne pronalaske i mnogo trenutaka uživanja u čitanju!
Književne kritičarije 