Deset zanimljivosti iza svjetski poznatih naslova

Da je knjiga jedinstvena, neprenosiva magija rekao je još Stephen King, a vjerujemo da se svaki knjiški moljac bezuvjetno s ovom izjavom slaže. Štoviše, vjerujemo da se iza mnogih poznatih knjiga krije manje poznata tajna, određena zanimljivost ili anegdota o nastanku. Kako bismo vam približili neke od njih, donosimo vam deset zanimljivih činjenica skrivenih iza naslova za koje ste svi čuli.

Za najkraće dopisivanje u povijesti odgovoran je Victor Hugo

Victor Hugo 1962. godine, u trenutku objavljivanja Jadnika, našao se na odmoru, a budući da ga je jako zanimao uspjeh knjige, poslao je svom izdavaču telegram sa samo jednim znakom – upitnikom. Izdavač mu je odgovorio istom mjerom – poslao mu je telegram u kojem se nalazio samo uskličnik, pokušavši tako izraziti ogroman uspjeh koji je knjiga postigla. Bilo je to vjerojatno najkraće dopisivanje u povijesti.

Papir gori na temperaturi od 451 Fahrenheita – ili možda ne?

Vjeruje se da je poznati distopijski roman Raya Bradburyja Fahrenheit 451 naslov dobio prema temperaturi na kojoj papir plane i gori. Međutim, manje je poznato da je u naslovu poznatog romana došlo do zbrke u temperaturnim skalama. Naime, papir zaista plane pri 451 stupnju, ali ne Fahrenehita, već Celzija. Sam Bradbury objasnio je da je do greške došlo slučajno jer je stručnjak s kojim je kontaktirao pri odabiru naslova knjizi pobrkao temperaturne ljestvice.

Dva i dva su pet

Poznata fraza dva i dva su pet prvi je put zapisana u sedmom poglavlju Orwellova romana 1984, a vjeruje se da je nastala kao reakcija na program petogodišnjeg plana rasta gospodarstva koji je Sovjetski savez nastojao postići počevši s 1928. godinom.

Rat i mir je knjiga puna preopširnih besmislica – kaže Tolstoj

Iako je Rat i mir danas planetarno poznati klasik koji broji milijune čitatelja, sam je Lav Tolstoj bio skeptičan prema jednom od svojih najpoznatijih djela. U siječnju 1871. godine poslao je pismo prijatelju u kojem navodi kako je presretan što više nikad neće morati napisati toliko preopširnih besmislica kao što je napisao u Ratu i miru.

Čitanje krimića spašava živote

Ako ste mislili da je čitanje detektivskih romana puka zabava od koje nema nikakve koristi, priča koja stoji iza romana Agathe Christie Kod bijelog konja, razuvjerit će vas. Naime, u romanu je Christie, koja je radila u bolnici, a kasnije i u farmaceutskoj industriji, detaljno opisala trovanje talijem, što je itekako bilo korisno u stvarnom životu. Godine 1977. u londonskoj bolnici pojavila se djevojčica čiju bolest nitko nije uspio dijagnosticirati. Međutim, u bolnici se našla medicinska sestra koja je, kao obožavateljica kraljice krimića, odmah prepoznala simptome trovanja talijem, na to upozorila liječnike i tako spasila djevojčici život.

Zašto je roman Razum i osjećaji objavljen prije Ponosa i predrasuda?

Jane Austen počela je pisati popularni Ponos i predrasude nedugo nakon što je napunila dvadeset jednu godinu. Međutim, budući da je smatrana premladom, rukopis je neobjavljen preležao 15 godina. Tek nakon što je roman Razum i osjećaji 1811. godine postigao izrazit uspjeh, dozvoljeno joj je da objavi svoj prvi literarni rad.

Je li ilustratorica pročitala Gospodara prstenova?

Američka umjetnica Barbara Remington, koja je 1965. godine ilustrirala posebna izdanja Gospodara prstenova, najvjerojatnije nije pročitala romane koje je ilustrirala. Kao posljedica toga nastale su naslovnice na kojima možemo vidjeti žabu, guštera, dva emua i posebnu vrstu stabla s ružičastim kuglicama na vrhu. Baš kao da smo opet u srednjem vijeku.

Harry Potter odbijen je 12 puta

Iako je J. K. Rowling završila Harryja Pottera i kamen mudraca još 1995. godine, dugo nijedna izdavačka kuća nije prihvatila rukopis. Godinu dana kasnije, izdavača je našla u Barryju Cunninghamu koji je roman objavio u ime kuće Bloomsbury. Iako su oni prihvatili rukopis, sam je Cunningham savjetovao J. K. Rowling da si pokuša pronaći ozbiljan posao jer neće moći živjeti od pisanja priča za djecu. Kako se samo prevario.

James Bond – tajni agent ili ornitolog?

Ian Fleming, autor serijala o Jamesu Bondu, prvi je dio počeo pisati na Jamajci. Budući da je i sam bio gorljivi ljubitelj ptica, nabasao je na knjigu američkog ornitologa Jamesa Bonda. Ime autora bilo mu je jako zanimljivo: smatrao ga je jezgrovitim, neromantičnim i muževnim te je odlučio svog, kasnije svjetski poznatog, tajnog agenta nazvati upravo James Bond.

Je li Poe predvidio budućnost?

Jedini roman Edgara Allana Poea, Doživljaji Arthura Gordona Pyma, krije u sebi prilično jezovitu slučajnost. Naime, kada su se mornari zatekli u oluji, morali su odlučiti tko će od njih poslužiti kao hrana ostalima kako bi se spasili. Nesretnik se zvao Richard Parker, no to ne bi bilo ništa čudno da se identična situacija nije ponovila 1884. godine u stvarnom svijetu, gdje je grupa mornara pojela muškarca zvanog Richard Parker kako bi se spasila. Svi su kasnije rekli da nikad nisu čitali Poeov roman.


Sličan sadržaj:

Sličnosti „Harryja Pottera” i „Gospodara prstenova”: Što je Rowling preuzela od Tolkiena?

Od supruge je skrivao „Rat i mir”, zaboravljao je vlastita djela i grcao u kockarskim dugovima: Ovo su zanimljivosti o Dostojevskom

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s