Maca Papučarica, šegrt Hlapić, Koko, Melita… Ova smo djela u djetinjstvu obožavali

Premda su danas djeci dostupne mnoge slikovnice i romani, uvijek se rado prisjetimo onih u kojima smo mi u djetinjstvu uživali. Knjige iz biblioteka Vjeverica i Stribor dobro su nam poznate svima, a mnoge su nam od njih i jako drage. U nastavku smo izdvojili one koje su nam ostale u najljepšem sjećanju.

Djeco, laku noć

Ela Peroci u jednoj je od najdražih nam dječjih knjiga napisala tri priče – Maca Papučarica, Moj kišobran može biti balon, Ja imam, ti nemaš – kojima je djeci željela poručiti da svaki njihov dan, ma koliko običan bio, može biti lijep i ostati im u trajnom, lijepom sjećanju. Usto priče nose pouke i poruke o ljubavi, prijateljstvu i dobroti.

Moja Zlatna dolina

Zlata Kolarić Kišur vodi nas u svoje djetinjstvo u Požegi i Požeškoj kotlini, obilježeno mnogim humorističnim dogodovštinama. Zbirka pripovijedaka podijeljena je u dva dijela – Moja Zlatna dolina i Rastanak sa Zlatnom dolinom – a u njima autorica progovara kao odrasla osoba, prisjeća se djetinjstva i upoznaje nas s požeškim krajolicima i znamenitim ljudima.

Požega, izvor: Flickr

Heidi

Johana Heusser-Spyri uljepšala nam je djetinjstvo pričom o Heidi, otvorenoj i radoznaloj djevojčici koja suosjeća s drugima i spremna im je pomoći. Roman je prvi put objavljen 1881. godine u dva dijela. Dvadeset poglavlja ovoga romana obuhvaćaju radnju tijekom nekoliko godina i svih godišnjih doba, a mjesto radnje mijenja se od prekrasnih sela planinske Švicarske do monotonog velegrada Frankfurta.

Bijeli jelen

Jedna od najljepši bajki hrvatskog književnika Vladimira Nazora vodi nas u svijet životinja, ali i ljudi. Slika je nepravdi koje se događaju u oba svijeta, sa snažnom poukom da dobra djela uvijek budu nagrađena – važno je činiti dobro drugima jer zlo kad-tad dođe na naplatu.

Junaci Pavlove ulice

U ovom se romanu susrećemo s družinom dječaka koji pokušavaju obraniti svoj prostor za igru od mnogo jače skupine dječaka. Dječaci svoju družinu organiziraju u vojničkom stilu i pojedinci (vođe družine) među njima uspostavljaju hijerarhiju te uskoro kreću špijunaže neprijatelja i pripremanje strategija.

Ključić oko vrata

Nikola Pulić u ovom romanu opisuje život djece u Zagrebu, a u prvom je planu lik djevojčice Maje koja u obiteljskoj kući živi s majkom, ocem i bratom Grgom. Ključić u djelu predstavlja odgovornost i ulazak djeteta u svijet odraslih, no s druge strane označava vrijeme koje djeca moraju provesti sama kod kuće dok im roditelji zarađuju za život.

Čudnovate zgode šegrta Hlapić

Ovo je pripovijest o čudnovatom putovanju šegrta Hlapića.

Hlapić je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. A jer je bio takav, zato je sretno isplivao iz mnogih neprilika.

Čudnovate zgode šegrta Hlapića ne treba, čini nam se, predstavljati više od ovoga. Ivana Brlić Mažuranić stvorila je jednu od najljepših pripovijesti mnogih djetinjstva.

Screenshot: YouTube

Kokove dogodovštine

Ivana Kušana i njegova djela svi smo obožavali, a Kokove dogodovštine neizostavan su dio mnogih djetinjstva. Napeto smo pratili što se događa u dječakovu životu u romanima Uzbuna na Zelenom Vrhu, Koko i duhovi, Koko u Parizu, a ništa nam manje nije draga ni Melita iz romana Lažeš, Melita, koju smo gledali i na televizijskim ekranima.

Ježeva kućica

Po šumi, širom, bez staze, puta
Ježurka Ježić povazdan luta.
Lovom se bavi često ga vide,
s trista kopalja na juriš ide.
I vuk i medo, pa čak i – ovca,
poznaju ježa, slavnoga lovca.
Jastreb ga štuje, vuk mu se sklanja,
zmija ga šarka po svu noć sanja.
Pred njim dan hoda, širi se strava,
njegovim tragom putuje slava.

Jedna od najljepših priča u stihu za male i velike oplemenila je mnoge naraštaje univerzalnom porukom o ljubavi prema vlastitom domu. Kao slikovnica nastala je davne 1957. godine kad je akademski slikar Vilko Gliha Selan svojim viđenjem smjeloga Ježurke Ježića legendarnoj basni u stihovima Branka Ćopića udahnuo novi život i učinio je apsolutnim dječjim književnim klasikom.

Družba Pere Kvržice

Ovaj roman Mate Lovraka nije ništa manje omiljen od Vlaka u snijegu, a govori o grupi djece koju je okupio dječak Pero kako bi obnovili zapušteni mlin u blizini sela koji je bio točka prijepora seljana. Ideja o preuređenju mlina proizašla je iz dječje želje da se stvori prostor na kojem bi se mogli nesmetano igrati, a na kraju prerasta u puno više.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s