Hrvatske književnice – autorice čiji su talenti prepoznati i u svijetu

Za one koje su nam omogućile da studiramo, pišemo, čitamo, govorimo – da činimo sve što želimo činiti. Za one koje su nas rodile, odgojile, učile, za one s kojima učimo i koje ćemo svemu učiti.

I makar su sva prava provedena kroz pravilnike, konvencije, deklaracije, još se uvijek susrećemo s brojnim preprekama; cijela društvena slika često je pomalo pomaknuta, nekad manje, a nekad više. To nije razlog da se s tim pomirimo, a u tome smo svi zajedno i zajedno možemo raditi na društvenoj promjeni – bez obzira na rod. U to ime na Dan žena donosimo vam popis domaćih autorica koji ste nam na društvenim mrežama pomogli složiti. Koje ste od njih čitali, koja djela preporučujete, a na koja možda ne bi trebalo trošiti vrijeme?

Odlučile smo izdvojiti autorice s čijim smo opusima bolje upoznate te vam stoga možemo dati konkretnije preporuke, a ovoga puta potrudile smo se o ovim snažnim ženama donijeti neke informacije koje možda niste znali. Što još o njima znate? Podijelite s nama!

Dragojla Jarnević

Jeste li znali da je prvi hrvatski roman u nastavcima napisala žena – i to Dragojla Jarnević (1812 – 1875)? Njezina Dva pira izlazila su u zagrebačkim novinama Domobran 1864. godine. Za ono vrijeme vrlo progresivna intelektualka, isticala se kao vatrena ilirka i borkinja za prava žena. Literarno je najvredniji njezin intimni Dnevnik – 1200 stranica rukopisa, osim autobiografskih zapisa i vrijednih razmišljanja, sadrži i zanimljiva opažanja o istaknutim suvremenicima i bilješke o političkim događajima. U cijelosti je objavljen tek 2000., kada ga je priredila i komentarima popratila Irena Lukšić.

Preporuka: Dnevnik

dragojla jarnević

Marija Jurić Zagorka

Naša prva profesionalna novinarka ujedno je najčitanija hrvatska književnica (1873 – 1957). Zbog ranijih novinarskih pothvata i na preporuku biskupa Strossmayera uspjela je ući u Obzorovu redakciju kao referentica za mađarsko-hrvatsku politiku, a dobila je i posebnu sobu – no samo zato da nitko od posjetitelja ne bi vidio ženu u redakciji. Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno, što ju nije spriječio da ostvari zavidnu karijeru, unatoč svim preprekama. Potpisivala se kao M. Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Jurić Vodvařka i Iglica. Tijekom određenog razdoblja uređivala je Obzor, a pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene.

Preporuka: Gordana, Grička vještica

NASLOVNA

Ivana Brlić Mažuranić

Četiri je puta predložena za Nobelovu nagradu, a 1937. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila ju je za svoju (dopisnu) članicu, čime je postala prva žena kojoj je dodijeljena takva čast. Često ju se naziva hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom. Iako je u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu, manje je poznato da je napisala i pjesničku zbirku Slike te da je prevodila s francuskog i njemačkog jezika.

Preporuka: Priče iz davnine – klasik koji krije brojne pouke, kako za djecu tako i za odrasle

Vesna Parun

Nesretna pjesnikinja prva je žena u hrvatskoj književnosti koja je živjela isključivo od književnosti – ali i za književnost. Nagrađena je brojnim nagradama, no svejedno je život završila u velikoj bijedi. Njezin veliki opus obuhvaća više od 40 pjesničkih zbirki, niz proznih i dramskih djela te više od 20 knjiga dječje poezije.

Preporuka: Noć za pakost – moj život u 40 vreća

Processed with VSCO with hb2 preset

Irena Vrkljan

Jeste li znali da je Irena Vrkljan studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – i to arheologiju, etnologiju i germanistiku – i na Filmskoj akademiji u Berlinu? Autorica je više od 20 djela te nositeljica najznačajnijih domaćih književnih nagrada, među kojima je i Vladimir Nazor za životno djelo. Godine 2008. izabrana je i za dopisnu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Često ju nazivaju hrvatskom Virginijom Woolf.

Preporuka: Svila, škare; Marina ili o biografiji

Slavenka Drakulić

Kako uopće opisati Slavenku Drakulić i veličinu njezina djela? Ova fascinantna žena i književnica opisala je vjerojatno neke od najpotresnijih situacija osobne, ali i nacionalne te univerzalne povijesti. Njezino pisanje odlikuje beskompromisna iskrenost, zbog čega se, uz Jelenu Lovrić, Radu Iveković, Vesnu Kesić i Dubravku Ugrešić našla u središtu medijske hajke nazvane Vještice iz Rija. O njezinim smo djelima pisale već nekoliko puta, stoga neka osvrti govore sami za sebe.

Preporuka: Frida ili o boli; Mileva Einstein, teorija tuge; Nevidljiva žena

Processed with VSCO with hb1 preset

Na popisu bi se mogle naći brojne druge spisateljice koje nas svojim tekstovima ostavljaju bez daha. Neke su od njih Daša Drndić, predivna Julijana Matanović (Zašto sam vam lagala, Ljuta godina), uvijek fascinantna Marina Vujčić (Pitanje anatomije), Dorta Jagić, mlada Ena Katarina Haler, čija spisateljska budućnost istinski obećava (Nadohvat), Tea Tulić (Maksimum jata), Sanja Pilić (Sabrane pjesme), Ivana Šojat, čiji ste Ezan zaista hvalili i brojne druge. Kada vam u budućnosti na pamet budu padali samo autori, prisjetite se ovog popisa i posegnite za genijalnim naslovima ovih književnica.

Preporučivali ste i Željku Horvat Čeč (Moramo postati konkretni), Vesnu Krmpotić, Ingrid Divković, Laru Mitraković, Tisju Kljaković, Tomicu Šćavina, Suzanu Šimunović, Božicu Jelušić, Maju Hrgović i Nadu Topić. Ima ih još! Nema nam druge nego ovo pretvoriti u seriju članaka i sve ih redom čitati i proučavati.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s