Tekstovi koje pišemo najčešće su namijenjeni čitanju – nije važno radi li se o poruci na nekoj od društvenih mreža, seminaru, službenom dopisu ili bilo kakvoj drugoj vrsti teksta. Kada pišemo znajući da će netko čitati, u nama se stvara nervoza jer uvijek svojim pisanjem želimo ostaviti dojam. U takvim situacijama do izražaja dolaze naše sposobnosti izražavanja te poznavanje pravopisa, gramatike…
Idealno bi bilo kada bi svaki važniji tekst koji napišemo – e-poruku, seminar, objavu na društvenim mrežama, članak – mogao pročitati lektor. No to nije uvijek slučaj, nego se moramo osloniti na vlastitu (ne)pismenost. Zato smo vam pripremile nekoliko jednostavnih, ali ključnih i učinkovitih savjeta koji će vam pomoći da se osjećate bolje u vlastitoj koži pri izlaganju svojih rečenica tuđim pogledima.
Ne požurujte savršenstvo!
Kada to kažemo, ne šalimo se i ne preuveličavamo. Jeste li zaista ponovno pročitali cijeli seminar nakon što ste ga napisali? A jeste li to učinili dvaput ili možda triput? Najviše pogrešaka nastaje upravo zbog nepažnje, nedostatka koncentracije, roka za predaju koji se bliži i – na kraju – nebrige. Zatipci (tipfeleri) jesu pokazatelj nemara, ali nisu ono najgore što vam se može dogoditi. Najgore je kada druga osoba pri čitanju vaših rečenica u njima ne vidi smisao jer su isprekidane, nedosljedno poredane, gube nit. Takve pogreške, a često i sve druge, možete izbjeći tako što ćete si prije slanja dati vremena, udobno se zavaliti i pažljivo pročitati tekst (još nekoliko puta). Za to uvijek ostavite dodatnih sat vremena, a prije toga idite u kratku šetnju ili radite nešto drugo kako biste razbistrili misli prije završnog čitanja. To će vam pomoći i da smanjite nervozu koja se često javlja pri slanju konačne verzije osobi koja će vas (na barem neki način) ocijeniti.
Word zaista jest vaš prijatelj
Ako imate određene upute koje se odnose na tehnički aspekt oblikovanja teksta, prvo se upoznajte s uputama, a zatim krenite pisati. Na kraju tekst u cjelini pregledajte nekoliko puta i provjerite jeste li ispoštovali sve stavke. Vjerujte nam, ljudi (barem podsvjesno) neizmjerno cijene pedantnost. A dojam pedantnosti svakako ćete ostaviti ako prikaz povećate na 130%, 140% ili možda i više (to u Wordu možete učiniti zumiranjem pomoću plusića u donjoj traci u desnom kutu) i zatim još jednom pročitate tekst. Zumiranjem mijenjate svijest o tekstu, vaše oko drugačije percipira cjeline i neće se usredotočiti na cijelu stranicu, nego na pojedine retke, čak i riječi. Zgodna je opcija CTRL + F koja će vam pomoći da pronađete dvije bjeline zaredom ili određeni dio teksta – a ako određenu riječ u cijelom tekstu želite zamijeniti nekom drugom, pomoći će vam opcija CTRL + H, samo pri korištenju budite oprezni s padežima.
Hrvatski jezični portal i Hašek
Niste sigurni kako glasi genitiv množine neke riječi? Pomalo vas muči instrumental jednine? Ne znate kako glasi muški rod nekoga glagolskog pridjeva radnog? Mnogo toga možete provjeriti upisivanjem kanonskog oblika riječi (samo za promjenjive vrste riječi – infinitiv za glagole, muški rod jednine za pridjeve i slično) u tražilicu Hrvatskoga jezičnog portala. Jasno, i sam Word nudi mogućnost pregleda teksta (kartica Pregled u gornjoj traci izbornika, a zatim prvi odjeljak, Jezična provjera), morate samo pripaziti na to da je podešen ispravan jezik teksta. Dostupan nam je i Hrvatski akademski spelling checker (Hascheck/Hašek) koji još od 1994. vode profesori i studenti FER-a.
Ipak, moramo biti svjesni činjenice da su ovi alati korisni, ali da svaki ima i poneki nedostatak. Hrvatski jezični portal, rađen po Anićevu rječniku, može ponekada sadržavati neke dvojbene podatke (kao i sam rječnik) oko kojih se jezikoslovci još nisu dogovorili. Word, to svakog dana primjećujemo, ponekad podcrta i riječi koje su ispravno napisane – ili obrnuto. Hašek će uočiti pogreške koje nastaju u brzini, zbog čega ga iznimno ciejnimo – da, ovakvu bi pogrešku prepoznao odmah. Drago nam je kada umjesto nas primijeti i pokoji pleonazam, no njegova baza raste svakoga dana te će možda tek sutra postati svjestan pogreške koju napravite danas. 😊 Također je važno spomenuti da Hašek ne može čitati tekst s razumijevanjem te neće shvatiti da ste htjeli napisati (oni) razmijene umjesto razmjene ili slijedeći umjesto sljedeći – jer poznaje sve navedene riječi te ne može prepoznati u kojim se kontekstima koristi jedna, a u kojima druga. Hašek je samo jedan aspekt provjere teksta, no na kraju ste ipak prepušteni sebi.
Džoker: Pitaj lektora
Ako je prepuštenost sebi ono što vas pri pisanju najviše plaši – ili jednostavno imate nedoumice – možda ne bi bilo loše da ipak svoja pitanja usmjerite nekomu stručnom. Čak i ako ste sigurni u svoje poznavanje hrvatskoga jezika, nikada nije loše tekst na čitanje dati nekom drugom, posebice ako je riječ o važnim tekstovima poput završnih, diplomskih i drugih radova. Znate li da i lektori njima važne tekstove šalju na provjeru drugim kolegama lektorima? Drugačije je čitati svoj i tuđi tekst – tekst pišete s određenim znanjem i pretpostavkama o nekoj temi te je moguće da je nešto u tekstu vama kristalno jasno, ali čitatelju će možda biti nejasno ili mu slijed misli neće biti logičan. Također, svoje ste rečenice već možda pročitali (i prepravili) toliko puta da pri završnoj provjeri skačete s jedne na drugu i ne čitate tekst onako kako bi ga čitao netko tko se s njim prvi put susreće – zbog čega će vam pri čitanju promaknuti neke početničke pogreške – zatipci, pogrešni padežni nastavci, dvostruke bjeline, veliko početno slovo. Lektor vam – naravno, ovisno o dogovoru – može pomoći s tim, ali i brojnim drugim razinama teksta.
I ne zaboravite: ne požurujte savršenstvo. 😊
Imate li i vi neke korisne alate, trikove i savjete koje biste voljeli podijeliti?
Književne kritičarije 